Prije 25 godina, kordiniranim naporima svjetske zajednice zaustavljen je tragični sukob u Bosni i Hercegovini, rekao je danas ministar vanjskih poslova Rusije Sergey Lavrov, obraćajući se video konferenciji povodom godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
On je sukob 1990-tih u BiH nazvao “međuetničkim, građanskim ratom”, a za mirovni sporazum koji je parafiran u Dejtonu novembra 1995, a potpisan mjesec dana kasnije u Parizu, kazao je da je “uspostavio nove stvarnosti u regiji Balkana”.
Bosna i Hercegovina je tada postala “zajednica tri ravnopravna naroda i dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, sa širokom ovlastima u područjima koja se ne odnose na kompetencije centralnih vlasti.”
Lavrov je dalje kazao kako se danas može s razlogom analizirati naslijeđe Dejtonskog sporazuma.
“Dejtonski sistem unutrašnjeg balansa i stabilnosti Bosne i Hercegovine je prošao test vremena i dokazao svoju funkcionalnost, gdje zemlja efikasno održava mir i sigurnost te ispunjava sve neophodne uslove za dinamičan socioekonomski razvoj. Sporazum je ugradio šemu uvažavanja interesa sva tri naroda i dva entiteta kroz njihovu jednaku zastupljenost u tijelima vlasti kao i procesu donošenja odluka na svim nivoima što je ključni element za progres u zemlji”, istakao je ruski ministar.
On je dalje kazao kako je “BiH postala uvaženi član svjetske zajednice i mnogih međunarodnih organizacija, kao i značajan faktor u regionalnim odnosima.”
VEZANE VIJESTI
“Uvjeren sam da trenutno ne postoji alternativa dejtonskoj arhitekturi Bosne i Hercegovine. Postoje mnoge špekulacije o njenoj modernizaciji, prilagođavanju nečijim standardima ili čak oblicima normalizacije ali oni nisu održivi. Nijedan od naprednih koncepata ne može osigurati unutrašnji balans interesa tri naroda koji je uspostavljen u Dejtonu 1995. godine a koji je ključan za bh. kontekst”, kazao je Lavrov, i dodao:
“Nikakva druga formula neće funkcionirati; posljedice novih eksperimenata bi mogle biti loše. Moramo priznati da sve ne ide baš glatko na polju jačanja unutrašnjeg međusobnog razumijevanja u BiH. Postoje očite poteškoće u napretku u procesu mežuetničkog pomirenja i na momente svjedočimo ispadima tenzija. Ali, to ne pokazuje kako Dejtonska pravila više ne funkcioniraju. Naprotiv, s njima je sve u redu ali se mora postupati u skladu s njima kao što je predviđeno u Mirovnom sporazumu”.
#related-news_0
Kazao je kako osporavanje decentralizirane arhitekture države, uloge pa čak i naziva bh. entiteta kao i prava njihovih naroda znači rad protiv duha i slova Dejtonskog sporazuma, protiv stabilnosti i sigurnosti.
Na kraju govora, Lavrov je zaključio kako naslijeđe mira u BiH pokazuje kako je svjetska zajednica ispunila misiju u ovoj zemlji te da je evidentno kako ova “suverena i nezavisna država ne treba vanjsko tutorstvo”.
“Na žalost, ovakve primjere vidimo prečesto. Visoki predstavnik je iscrpio svoju funkciju, ne postoji dodatna vrijednost od zadržavanja ovog mehanizma protektorata. Čudno je da umjesto priznavanja ove očite činjenice, slušamo o nominiranju novih kandidata na ovu funkciju, koja je izgubila svoj smisao. Ključ rješavanja svih problema u BiH je dijalog i zajedničko razumijevanje među tri konstitutivna naroda, uvažavanje zajedničkih interesa na osnovu pozitivne, objedinjene agende, s postepenim širenjem spektra zajedničkih ciljeva”, naglasio je, zaključivši kako je budućnost BiH u rukama njenih naroda.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
