Ako su Europska Unija i NATO ozbiljni prema sebi i vrijednostima koje simboliziraju, onda euroatlantsko opredjeljenje ka Bosni i Hercegovini treba biti vidljivo i glasno, kazao je bivši premijer i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, govoreći na konferenciji povodom godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Kao jedan od govornika panela posvećenog euroatlantskoj integraciji BiH, Lagumdžija je kazao kako je siguran da će američka administracija raditi na osnovu principa koje su sadržane u nedavnim riječima predsjednika Joe Bidena kao i u jasnoj poruci koju je poslao nedavno povodom godišnjice srebreničkog genocida.

“Od SAD i EU ne očekujemo ništa više od toga da nas ne tretiraju duplim standardima”, kazao je Lagumdžija.

Nakon Lagumdžije konferenciji se video porukom obratio bivši Visoki predstavnik u BiH, slovački diplomat Miroslav Lajčak, koji je rekao kako se o Dejtonskom sporazumu ne može govoriti bez podsjećanja na strahote rata, koje su zaustavljene upravo ovim sporazumom.

Jedna od lekcija naučenih u prošlosti jeste šta mržnja i intolerancija mogu učiniti ljudima, društvima i zemljama, istakao je Lajčak.

On je u nastavku poruke kazao kako nijedan mirovni sporazum nije perfektan.

“Dejton simbolizira novi početak, šansu za izgradnju sigurnije, bolje i prosperitetnije budućnosti za sve ljude u Bosni i Hercegovini, prihvatajući kulturološke, etničke i religijske različitosti. Ali kao što je slučaj s mnogim mirovnim sporazumima, slika na terenu 25 godina kasnije je pomiješana,” kazao je, dodavši kako je Dejton kreirao kompleksnu strukturu BiH.

Budućnost BiH je u rukama njenih naroda i izabranih lidera, a ne međunarodnih aktera, istakao je bivši Visoki predstavnik.

On je 25. godisnjicu Dejtonskog sporazuma nazvao kao prekretnicu i trenutak koji bi trebao inspirirati domaće lidere za tranziciju “od strukture koja je završila konflikt do principa koji ubrzavaju napredak za sve narode u skladu s 14 prioriteta navedenih u Mišljenju Europske komisije”, što će ubrzati tranziciju od Dejtona do Brisela.

U nastavku konferencije učesnicima panela su se obratili predsjedavajući Doma naroda BiH Nikola Špirić i potpredsjedavajući Dragan Čović.

U svom obraćanju predsjedavajući Špirić je istakao kako u BiH postoje problemi koji se ne odnose na Dejtonski sporazum i da se za njih trebaju pronalaziti rješenja. Implementacija sporazuma je često bila predmet rasprave i različitih tumačenja, pritisaka iz OHR-a, i mnogo politiziranaja koji su usporavali BiH na europskom putu, dodao je.

Zahvalio je na podršci koju je BiH primala od međunarodnih prijatelja, ali smatra kako je način funkcioniranja zemlje stvorio neku vrstu ovisnosti od vanjskog uticaja i “političke parazite”.

“Ono što nam treba u BiH je unutrašnji dijalog, kao garancija budućnosti,” kazao je Špirić.

On je također podsjetio na odluke koje su nametnuli Visoki predstavnici u BiH, zaključivši kako demokratski tokovi u zemlji stagniraju.

Potpredsjedavajući Čović kazao je kako se današnji koncept unutrašnje organizacije BiH razlikuje od inicijalne ideje, a kao rezultat aktivnosti raznih međunarodnih aktera tokom 25 godina.

On je istakao Izborni zakon kao nametnutu kategoriju, posebno se osvrnuvši na izborni proces u Mostaru, problem ‘dvije škole pod jednim krvom’, koji je specifičan za BiH, kao i Zakon o privatizaciji čije je rezultate nazvao “užasnim”.

Većina tih odluka, podsjetio je, nastale su kao rezultat djelovanja tumača Dejtonskog sporazuma.

Spomenuo je i mehanizam kordinacije, koji je usvojen u BiH kroz konsenzus a koji je omogućio podnošenje aplikacije za članstvo u Europsku uniiju, kao primjer kako bi stvari trebale funkcionirati na svim nivoima u BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad