Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je na centralnoj britanskoj manifestaciji za obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici, u Westminsterskoj palati u Londonu kazao da će globalna javna osuda genocida pomoći da se takva zla više nikada ne ponove.
Dodao je da je u Srebrenici prije 20 godina ubijeno 8.372 bošnjačkih muškaraca i dječaka muslimanske vjere te izrazio poštovanje hiljadama onih koji su preživjeli genocid i morali da nastave život sa trajnim naslijeđem tragedije.
“Okupili smo se da bismo pokušali shvatiti i osvrnuti se na ono što se dogodilo u Srebrenici, da naučimo lekciju od genocida i razumjeli njegove posljedice“, poručio je.
Naglasio je da je Velika Britanija prva u Evropi i svijetu održala komemoraciju povodom genocida u Srebrenici, i promovisala istinu o onome što se tamo dogodilo, kao i da je prva otpočela edukaciju o genocidu kako bi cijeli svijet bio upoznat sa ovim tragičnim događajem.
Također je dodao da je Velika Britanija jedina zemlja na svijetu koja je proglasila Dan sjećanja na Srebrenicu.
“Oko 200 događaja će se održati ove godine u različitim gradovima širom Velike Britanije, povodom godišnjice genocida u Srebrenici. Izuzetno mi je drago da fondacija “Sjećanje na Srebrenicu”, koju finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, planira uspostaviti na svjetskoj razini, prvi stalni Memorijalni centar „Srebrenica“ koji će se baviti edukacijom u borbi protiv mržnje i netolerancije kroz liderstvo i mreže komemoracija, učenja i obrazovnih aktivnosti“, kazao je Izetbegović.
Zahvalio je ljudima i Vladi Ujedinjenog Kraljevstva za podršku koju su pružili onima koji su preživjeli genocid – kroz finansiranje zgrade Memorijalnog centra u Srebrenici, rad Međunarodne komisije za nestale osobe, i programima pomoći za povratnike u Srebrenicu.
Dodao je da si Britanska vlada i premijer Cameron lično zauzeli čvrst stav da genocid u Srebrenici nikada ne smije biti zaboravljen, i da se lekcije iz tog tragičnog događaja moraju naučiti, te da ih međunarodna zajednica treba primijeniti.
Pohvalio je napore Velike Britanije u pokretanju i izradi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a da se obilježi 20. godišnjica genocida u Srebrenici.
“Snažno podržavam ovu rezoluciju jer obilježava godišnjicu s poštovanjem i na diskretan način odaje počast žrtvama, pokazujući solidarnost sa preživjelima, podsjećajući svijet na strašne posljedice odsustva reakcije pred sam genocid“, istakao je Izetbegović.
Smatra da ova rezolucija treba da potvrdi i ojača odlučnost Ujedinjenih nacija da spriječi ponavljanje takvih zlodjela u svjetlu naučene lekcije genocida u Srebrenici.
Izetbegović je podsjetio da je Rezolucijom Vijeća sigurnosti 819 usvojenom 16. aprila 1993. određeno da Srebrenica, “zaštićena zona” Ujedinjenih nacija, bude branjena od strane država članica Ujedinjenih nacija koristeći “sva potrebna sredstva, uključujući i upotrebu sile”.
“Ipak, od 11. do 16. jula 1995. godine, odredi smrti Radovana Karadžića i Ratka Mladića pogubili su 8.372 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici. Desetine hiljada žena i djeca prisilno je deportovano. Porodice i zajednice su devastirane“, kazao je Izetbegović.
Naglasio je da Ujedinjene nacije nisu spriječile genocid uprkos obavezi da zaštite civilno stanovništvo Srebrenice te da se “Zaštićena zona” UN-a, Srebrenica pretvorila u najmračniji čas Ujedinjenih nacija.
“U svom izvještaju o padu Srebrenice, koji je podnesen 2000. godine, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Annan navodi da “greškom, pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene, Ujedinjene nacije nisu učinile svoj dio posla kako bi da pomogle da se spasi narod Srebrenice““, podsjetio je Izetbegović.
Istakao je da je to bio najgori zločin na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata te da je više nego prikladno, i historijski značajno, da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija održi komemoraciju povodom genocida u Srebrenici i oda počast žrtvama i preživjelima usvajanjem rezolucije koju je donijela Velika Britanija.
“Najbolji način da odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici bio je da se nauče lekcije tog neuspjeha UN-a, te da se nikada više ne počine iste greške. Nažalost, čini mi se da to nije učinjeno. Uprkos učestalim obećanjima da su se izvukle pouke iz tragedije u Srebrenici, toliko puta u proteklih dvadeset godina svjedoci smo nespremnosti međunarodne zajednice da djeluje odlučno da se zaustavi pokolj civila drugdje u svijetu, posebno ako to nosi sa sobom bilo kakav rizik, teret ili cijenu“, kazao je.
Također je dodao da se međunarodna zajednica više puta opredijelila za politiku koja nije uspjela u Bosni.
Naglasio je da su se 2005. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija i Vijeće sigurnosti opredijelili da prihvate odgovornost da zaštite civilno stanovništvo od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti.
Međutim, kazao je Izetbegović, odgovornost da se stanovništvo zaštiti, ispostavilo se više kao deklarativni princip nego obavezujuće pravilo međunarodnog djelovanja.
Dodao je da se mora biti oprezniji u otkrivanju i odgovoru na rane pokazatelje koji upućuju na mogući genocid, posebno etničke i rasne netrpeljivosti, mržnje, diskriminacije i marginalizacije.
“Dragi prijatelji, raznolikost je ljudska osobina. Naša ljudska rasa je mozaik sastavljen od bogatog amalgama naroda, kultura i religija koje zajedno obrazuju dinamičan i raznolik spoj. Naša odgovornost je da očuvamo i zaštitimo taj mozaik. Istorijsko iskustvo u Bosni nudi vrijedne lekcije u tom pogledu“, poručio je Izetbegović.
Naglasio je da istina o genocidu u Srebrenici ne može biti predmet političkih pregovora, postizanja kompromisa, ili nekog usputnog rješenja koje je prihvatljivo za sve strane te odbacio tvrdnju da sjećanje i komemoracije genocida produbljuju podjele u društvu i da mogu imati negativne posljedice po stabilnost u Bosni.
“Istina o bilo kojem zločinu, bez obzira na to ko ga je počinio, i bez obzira na to ko su bile žrtve, te prihvatanje te istine na svim stranama, u stvari je neophodan preduslov za stabilnost. Pomirenje se može postići samo na temelju istine i pravde“, naglasio je Izetbegović.
Također je dodao da proces pomirenja ne može ići naprijed ako ne postoji zajedničko priznavanje zločina te da bez obzira na sve, napredak Bosne i Hercegovine ne može se zaustaviti.