"Mi smo sa hiljadama života platili da danas zločine zovemo pravim imenom. Da bismo jedan dan mogli iskreno razgovarati sa Srbijom oni će se morati suočiti s činjenicama koje su pravosudno utvrđene", rekao je Emir Suljagić.
Emir Suljagić je kao dvadesetogodišnjak preživio genocid u Srebrenici – zahvaljujući i činjenici da je radio za UN. Dugogodišnji je novinar – izvještavao je, između ostalog, iz Haga. Autor je knjige “Razglednica iz groba”. Doktorirao je na Institutu za mirovna istraživanja i sigurnosne studije u Hamburgu. Danas je zamjenik ministra odbrane BiH.
Zvanični Beograd odbija termin “genocid”. Priznaje da je u Srebrenici počinjen zločin, ali uz to uvijek dodaje “ali”, spominjući zločine na svim stranama.
“Vodi se borba između dva tabora u Srbiji. Jedan je onaj koji želi da Srbija krene naprijed, a drugi koji želi da ostanu na platformi ‘90. godina, a to nije moguće. Možda Rezolucija bude ili ne bude usvojena. Šta god Beograd mislio, Srebrenica neće biti zaboravljena, a zločinci amnestirani“, kazao je on.
Srbijansko vodstvo izrazilo je zabrinutost da bi Srbija mogla dobiti etiketu počinioca genocida, te da bi Republika Srpska mogla biti osporena.
“Srbija je jedina zemlja u Evropi koja ne zna gdje počinje, a gdje završava. Briga Srbije za dio BiH može samo njoj nauditi“, smatra Suljagić.
VEZANE VIJESTI
Svi se ovih dana pozivaju na pomirenje. Beogradu je upravo to argument protiv Rezolucije.
“Ako je pomirenje zamišljeno kao proces gdje ćemo pregovarati o činjenicama, onda nema potrebe za tim. O činjenicama nema pregovaranja. Činjenice su činjenice i one jedine nemaju vjere, naciju ili bilo koju drugu pripadnost“, naglasio je gost Novog dana.
S pozicije zamjenika ministra odbrane Bosne i Hercegovine, šta je potrebno za pomirenje i saradnju, pitala je voditeljica jutarnjeg programa N1 televizije.
“Nemam mandat da govorim u ime ministarstva odbrane, ali svim državnim rukovodstvima u bivšoj Jugoslaviji bih preporučio da sarađaju kao vojne snage. Mnogo mogu naučiti od vojnika i ljudi koji vode sektore odbrana u zemljama bivše Jugoslavije. Srbija može birati da se suprotstavlja političkom poretku u dijelu svijeta gdje se nalazi, ali će onda to plaćati građani Srbije.”
Suljagić je prokomentarisao podijeljenost stavova u BiH: u Državnom parlamentu nema Rezolucije o Srebrenici, a stavovi sežu od negiranja genocida do suzdržanosti i neutralnosti.
“Iznenadio me, tokom posljednjeg glasanja u Parlamentu BiH, stav HDZ-a koji je glasao suzdržano na temu Rezolucije o Srebrenici. Teško neko može biti suzdržan na temu o genocidu. Zvanični Zagreb, ni Milanović ni Grabar Kitarović, nema dilema o dešavanjima u Srebrenici, a HDZ i Dragan Čović otvoreno koketira s najvećim negatorom genocida u Srebrenici, Miloradom Dodikom“, kazao je zamjenik ministra odbrane.
Kako se osjeća kao preživjeli 11. jula i može li oprostiti, pitala je voditeljica Novog dana iz beogradskog studija.
“Poslije svakog 11. jula odem kući, isplačem se za cijelu godinu i tako je svim preživjelim. Da mi je samo da prođe godišnjica, da kažu svi koji imaju šta da kažu i ispale velike riječi, pa da mi koji smo preživjeli ostanemo sami u svemu tome.
Nije moje da praštam i zaboravljam. Imao sam 17 godina kada je počeo rat, a danas imam 40. Cijeli život znam za nasilje, nestabilnost, neimaštinu i krizu. Ne želim da tako žive buduće generacije. Poricanje zločina da ga zovu pravim imenom je cinizam. S Vučićem se slažem da moramo živjeti zajedno i da smo osuđeni jedni na druge, ali to ne možemo prihvatiti pod svim uslovima“, odgovorio je Suljagić.
Aleksandar Vučić, premijer Srbije, sinoć je najavio dolazak u Srebrenicu.
“Moj stav je da je dobro što dolazi u Srebrenici. Može priznati ili ne priznati genocid u Srebrenici, ali on će doći i pokloniti se žrtvama zločina koji je u sudu okarakterisan kao genocid, stat će pored kamena na kojem piše genocid. To je dobro za budućnost Srbije. Što se prije Srbija odmakne od toksičnog prtljaga ‘90 svima će biti ugodniji život u bivšoj Jugoslaviji.”
