Završen je sastanak Vijeća sigurnosti UN-a, na kojem je bila jedna tačka dnevnog reda, izglasavanje rezolucije u Srebrenici. Rezolucija, koju je predložila Velika Britanija oborena je nakon veta Rusije.
18:13– “Vijeće sigurnosti je iznevjerilo žrtve, ponovo”, istakao je predsjednik Vijeća sigurnosti UN-a, sa Novog Zelanda.
18:05 – “Bit naše rezolucije jeste pomirenje. Pomirenje se zasniva na činjenicama. Činjenica je da je u Srebrenici počinjen genocid”, kazao je britanski predstavnik pri Vijeću sigurnosti UN-a., dodavši da je negiranje genocida ”finalna uvreda žrtvama i preživjelima”.
“Danas je ovo vijeće imali priliku da spasi buduće generacije od rata. Pedeset godina nakon formiranja UN-a podbacili smo u misiji da rat dođe u Evropu. Došao je, i to u Srebrenicu. Znali smo šta se u Srebrenici dešava. Nismo djelovali. Posljednica našeg nedjelovanja osjećamo i danas. Sudan, Sirija i ISIL-ova zlodjela su dokaz da smo podbacili”, istakao je britanski predstavnik pri Vijeću sigurnosti UN-a.
18:03 – Litvanija izrazila solidarnost i rekla da BiH i njen narod treba ohrabriti na putu ka pomirenju
17:43 – “Nakon Holokausta, Ruande i Srebrenice moramo se zapitati, koliko ćemo još puta reći ‘nikad više’, i kako smo to mogli spriječiti”, kazao je predstavnik Malezije pri UN-u, Ramlan Ibrahim, zemlje koja je glasala za usvajanje rezolucije.
17:40 – Predstavnik Malezije je istakao da je prisustvovao jednoj od komemoracija u Srebrenici, i da je vidio patnju i tugu majki koje su izgubile bližnje, kao i one koje još nisu pronašle posmrtne ostatke svojih muževa, djece i članova porodice.
17:17 – Jordan izrazio žaljenje što rezolucija nije usvojena. Zločin koji je počinjen protiv civila ne smije biti zaboravljen. “Dvadeset godina kasnije se moramo zaustaviti i pitati šta da učinimo kako se ovo nikad nigdje bi bi ponovilo”, riječi su predstavnika Jordana.
”Poticanje na mržnju otvara vrata nasilju, kakav je počinjen prije 20 godine, kojeg se danas sjećamo”.
Jordan zamolio da sve članice UN-a podrže rad Međunarodnog suda pravde.
17:14 – ”Ako je 1994. godine Međunarodnoj zajednici promakla Ruanda, ne shvatam kako se to moglo desiti godinu poslije toga u Srebrenici, kada su svi događaji vodili ka istom scenariju”, riječi su amabasadora Angole u Vijeću sigurnosti UN-a. Pozvali su i Haaški tribunal da nastavi svoj rad kako bi se odgovori priveli pred lice pravde. Čad je glasao ”za”, ali rezolucija nije prošla zbog veta Rusije.
17:09 – Predstavnici Čada uzeli riječ. Pozdravili su organizovanje sjednice kojom se odaje počast žrtvama Srebrenice, i smatraju da je to put ka pominrenju. Napomenuo je da je u julu 1995. godine, 8.000 muškaraca masakrirano u gradu koji je bio ”sigurna zona”.
Dodali su da UN ima određenu vrstu odgovornosti, ali odali su i počast holandskom kontigentu vojske koji je bio u Srebrenici.
17:06 – Suzdržana bila i Angola. Tekst nacrta rezolucije treba uzeti u obzir i ostale žrtve u regiji. Smatraju da predložena rezolucija ne gleda naprijed
17:04 – Venecuela se izrazila suzdržanom samo zato što tekst nije izbalansiran. Njihov predstavnik je kazao da ne može samo jedan narod biti kriv za zločine. Pozvao je UN i njene članice da preispitaju svoju odgovornost također.
17:00 – Ambasador Francuske uzeo je riječ. “Rusija je krenula dalje od prošlosti. Do pomirenja može doći samo ako se prizna genocid u Srebrenici. Pravda je osnov pomirenja i mira. Tekst koji smo mi podržavali je pravičan, edukativan i uči pomirenju na Balkanu. Mi nećemo odustati, i radit ćemo zajedno za mir. To je naša odgovornost i odgovornost svih nas”.
16:59 – “Ostaci na hiljade žrtava se još uvijek nalaze negdje u grobnicama. Nećemo odustati od Srebrenice. Ovo neizglasavanje nije način pomirenja, finalne su riječi američke ambadorice, Samathe Power.
16:53 – “Ovo vijeće učinilo je sve da uvjeri Rusiju da glasa za ovu rezoluciju, ali je Rusija to odbila. Vijeće sigurnosti nije učinilo svoju obavezu. Iako imamo hiljade stranica teksta, forenzičkih dokaza. Genocid u Ruandi, kao i u Srebrenici je dokazana činjenica. Svako ovdje zna odgovore. Mada su neke zemlje ovdje odlučile da budu neutralne. Šta bi se majke ubijenih dječaka, koji su ubijeni samo zato štu su muslimani, rekle da su danas ovdje. Neke članice su iskoristile svoju poziciju, i odlučile da budu neutralne”, dodala je američka ambasadorica.
16:50 – “Ruski veto slama srca žrtava genocida”, istakla je američka ambasadorka pri Vijeću sigurnosti UN-a. ”Negiranje genocida vrijeđa žrtve, porodice ali predstavlja i prepreku za pomirenje”.
16:45 – 10 glasova ”za”, jedan glas ”protiv” i četiri suzdržana glasa su konačni ishod glasanja, što znači da nacrt rezolucije o Srebrenici nije usvojen, zbog negativnog glasa stalne članice, odnosno Rusije.
16:44 – Počelo glasanje o rezoluciji Srebrenici
16:43 – Velika Britanija pozvala je da se nauče lekcije iz genocida u Srebrenici.
16:40 – Istakao je da prijedlog rezolucije nije legitiman, jer se ističe samo jedna strana, odnosno jedan krivac. Zbog toga je, kaže Ćurkin, britanska rezolucija nije edukativna kakva bi trebala biti.
Pozvali su autore nacrta da se ne izglasava ova verzija (koju članice imaju na stolu), budući da će onda Rusija morati glasati protiv.
16:33 – “Pognuti glave pred žrtvama Srebrenice. Htio bih da vas zamolim da najavite minutu šutnje kako bi odali počast žrtvama”, kazao je ruski delegat, Vitalij Ćurkin.
“Ruska federacija je podržavala istraživanje svih zločina počinjenih na teritoriji BiH. Moramo se zapitati ko je najviše propatio. Srbi su propatili kao i svi drugi, ako ne i više. Mi želimo mir”, istakao je Vitalij Ćurkin.
16:10 – Izlaganje pred Vijećem sigurnosti počeo je potpredsjednik ove institucije, da bi Princ Zeid, komesar za ljudska prava pri UN-u, koji se javio linkom iz Ženeve, zapravo pred delegatima objasnio događaje koji su uslijedili prije samog genocida u Srebrenici, pominjući Direktivu 7, kojom je Radovan Karadžić naredio vojsci RS-a da onemoguće život u tada zaštićenim UN zonama.
Princ Zeid je kazao da koncept o Srebrenici može funkcionisati, samo ako se složi na pravi način, a da izglasavanje rezolucije se duguje 8.000 dječaka i muškaraca te njihovim porodicama.
Tekst nacrta se nalazio ispred članica Vijeća sigurnosti, a prije glasanja, riječ je uzela Rusija.
15:50 – Predstavnici Velike Britanije i SAD-a, ruskoj delegaciji u Vijeću sigurnosti uputili su sedmi prijedlog teksta nacrta rezolucije, oko kojeg nije bilo saglasnosti, i zbog čega je konkretno sjednica tri puta odgađana.
Ovo je inače 7481 sastanak Vijeća sigurnosti, a jedina tačka dnevnog reda bila je Bosna i Hercegovina, odnosno rezolucija o Srebrenici, a delegiranje je počelo u 16:10 minuta sa usvajanjem programske agende.
Delegati u Vijeću sigurnosti UN-a počeli su ulaziti u konferencijsku salu deset minuta do 16 sati.
Da bi rezolucija bila izglasana kao dokument, bila je potrebna dvotrećinska većina, odnosno saglasnost devet od 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a, bez uloženog veta.
Pravo veta, podsjećamo, imaju Rusija, Kina, Francuska, SAD i Velika Britanija.
