''Sud u Haagu, koji je donio presudu o Srebenici koja je kvalificirana kao genocid je uspostavljen od istog Vijeća sigurnosti UN-a koji je oborio rezoluciju'', kazao je Lagumdžija.
Gosti specijalne emisije na N1 televiziji povodom obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici, bili su Zlatko Lagumdžija, bivši ministar vanjskih poslova BiH i Vuk Drašković, bivši ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore.
S obzirom da je veto Rusije na rezoluciju o Srebrenici pri Vijeću sigurnosti UN-a još uvijek aktuelna tema, sagovornici Ajle Alihodžić u sarajevskom i beogradskom studiju dali su svoje viđenje teme koja je danima držala region uzburkanim.
Lagumdžijin stav je taj da epilog u Vijeću sigurnosti nije trebao nikome, budući da je nacrt teksta bio sasvim jasan, odnosno poruka koju je nosio.
”Rezolucija je bila potrebna žrtvama, njihovim porodicama i ljudima koji su preživjeli genocid”, istakao je Lagumdžija dodavši da je njeno obaranje jasna poruka, nad kojom se svijez zgražava.
Veto ne može poreći genocid
”Sud u Haagu, koji je donio presudu o Srebenici koja je kvalificirana kao genocid je uspostavljen od istog Vijeća sigurnosti UN-a koji je oborio rezoluciju”, kazao je Lagumdžija.
S druge strane, Vuk Drašković smatra da su strasti prije samog glasanja “za” ili “protiv” rezolucije bile uzburkane, i to je najviše pripisao medijima u regionu.
Ipak, potvrdio je Lagumdžijine riječi, kazavši da je Međunarodni sud pravde dokazao i potvrdio da se u Srebrenici desio genocid, dodavši da ”nikakva rezolucija i veto to ne mogu poreći”.
Vuk Drašković kazao je i to da prije osam godina, kada je sud u Haagu potvrdio presudu, strasti nisu bile uzburkane, i svi su to prihvatili mirno.
Pitanje koje se nakon toga postavilo samo po sebi, je zbog čega je Rusija uložila veto, odnosno glasala protiv usvajanja rezolucije.
Interesantnu stvar dodao je u zaključku postavljenog pitanja, a to je: ”Kada su u pitanju velike i moćne sile, ne vodimo računa o principima, jer upravo oni diktiraju principe koji su im u interesu”, dodavši da je obaranje rezolucije u ovom slučaju, sada odgovaralo.
A zašto je Srbiji teško priznati da se u Srebrenici desio genocid, pitala je Ajla Alihodžić Draškovića?
”Zato što u Srbiji nikada ne postoji samo jedan stav. Drastično je podijeljena. To je bio slučaj i za vrijeme Miloševićevog režima. Jedni su podržavali njega, a drugi mene koji sam tada vodio opoziciju”, kazao je Drašković.
Srebrenica je bespotrebno žrtvovana
Zlatko Lagumdžija je još jednom istakao da cijeli svijet zna kko je odgovoran za zločine u Srebrenici, ali je istakao da ”Srebrenica nije morala da se desi da bi se zaustavio rat u BiH. Srebrenica je bespotrebno žrtvovana, a mogla se zaustaviti. Kao što se i sam rat mogao ranije zaustaviti”, dodao je Lagumdžija.
Lagumdžija se referisao i na ”Dan bijelih traka”, koji se svake godine u junu obilježava kao znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru.
Koji je lijek za kompletnu situaciju, kako se pomiriti i kako političari pomažu ili odmažu tome?
”Istina je jedini lijek, gorak, ali jedini”, kazao je Vuk Drašković, napomenuvši da su građani BiH i Srbije izašli davno iz okvira svojih političkih elita i pokazali želju za vrhovnom istinom.
”Mi ne smijemo više nikad biti jedni protiv drugih. Naseljavamo isti prostor, istih smo korijena, pričamo isti jezik i izmiješani smo svuda na ovom prostoru”, kazao je, ali istakao je i to da se problem rješava na jednom drugom nivou.
”Srbiji treba saopštiti istinu, koja je trenutno vrhovna vojna tajna. Službe bezbijednosti su jedine nedodirljive sada, i one stvaraju ovo žalosno raspoloženje i mržnju preko svojih medija i političara koji su bili aktivni i devedestih godina”, jasan je Drašković.
Malo prije te tvrdnje ukazao je da je u Srbiji potrebno rasturiti Miloševićeve sliužbe bezbijednosti i jedinice. ”Otvoriti tajne dokumente, filmove, svjedočenja iz Miloševićevog perida. Njegova politika nije bila moja Srbija, kao ni miliona Srba koji su odolijevali njegovom režimu”.
Zlatku Lagumdžiji je s druge strane postavljeno pitanje oko dolaska Aleksandra Vučića u Srebrenicu na obilježavanje 20 godina genocida u tom gradu na istoku Bosne.
Koji je ključ pomirenja?
Bivši ministar vanjskih poslova BiH nije htio mnogo da govori o tome, istakavši da se to može okarakterisati na načine koji Vučiću ne bi bili dragi.
”Ja bih to gledao iz drugog pravca. Pogledajte ko sve dolazi, Clinton, koji ima trenutno najjači kredibilitet u SAD, Madeline Albright, vodeći ljudi SAD-ove spoljne politike. Šefovi država cijelog svijeta. Dolaze ljudi koji su istinski prijatelji ove zemlje i koji su svjesni činjenice da ono što se desilo u Srebrenici mora biti upozorenje za čitav svijet”, kazao je lagumdžija.
”Ljudima koji dolaze u Srebrenicu dugujemo poštovanje. Znamo da nijedna laž nije ostala vječno, a siguran sam da će negiranje genocida završiti u blatu”, dodao je.
Za kraj, Drašković i Lagumdžija dali svoj sud na pitanje – koji je izlaz iz kompletne situacije, odnosno kada i kako je konačno pomirenje moguće?
”Kada je u pitanju Srbija, ja sam svoj stav već rekao. Mediji su previše usijali situaciju”, započeo je Drašković, finiširajući sa jednostavnim riječima koje kažu:
Živjeti u zajedništvu
Dodao je Drašković da je jedna Njemačka, koja se smatra liderom Evrope javno rekla da je Holokaust dio njihovog identiteta. ”Moramo da učimo od Nijemaca. Uz poznavanje istine, neće biti prepreka za pomirenje Srba i Bošnjaka”.
Lagumdžijine finalne riječi u specijalnoj emisiji povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici su također bile koncizne: ‘‘Moramo se početi ponašati kao civilizovan narod. Genocid nije karakteristika niti jednog naroda. Kada se njemački narod suočio sa istinom, na isti način i Srbija to mora da uradi”.
Na koncu, obojica su ustvrdili da region ima budućnost samo u zajedništvu, budući da nas različitosti čine boljim ljudima.
”Živjeli smo zajedno u totalitarnim i nedemokratskim sistemima, otomanskom, austrougarskom, u Kraljevini, u doba Tita. Demokratija je živjeti zajedno”, kazao je Lagumdžija na kraju gostovanja.