Građani trebaju znati koja su njihova prava na zaštitu privatnosti i privatnog života, a ponajprije osobnih podataka. Kupovina na internetu, putovanja, zdravstvena zaštita, kreditne kartice su lični podaci koji se najčešće zloupotrebljavaju.

Koje su zakonske regulative, koji su slučajevi zabilježeni, kolika su prijetnja društvene mreže, ko su najčešće žrtve, te koji su savjeti bila je regionalna tema Novog dana.

O zaštiti ličnih podataka u Sarajevu je govorila Samira Čampara, pomoćnica direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, u Beogradu Aleksandar Resanović, zamjenik povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnost i u Zagrebu gost je bio Dražen Tomić, novinar koji se bavi informatikom i tehnološkim novinarstvom.

Čampara je kazala kako BiH ima dobro regulisanu zaštitu ličnih podataka, dok je Resanović kazao kako u Srbiji takav pravni okvir ne postoji. “Zakon nije u potpunosti usaglašen sa međunarodnim dokumentima. Neophodno je izmijeniti i dopuniti zakon ili donijeti kompletno novi zakon o zaštiti podataka. Povjerenik je sam uradio model i predao ga Vladi prošle godine, ali se o tom pitanju još ništa nije poduzelo”, kazao je Resanović.

Dodao je i da je potrebno kod građana podići svijest da su njihovi podaci njihova ličnost.

O ličnim podacima u online sferi, Tomić je rekao: “Na internetu dijelite svoje osobne podatke na puno načina od Facebooka, do ostalih društvenih mreža gdje pokazujete fotografije svoje porodice, objavljujete kada idete na odmor. Druga stvar je online trgovina, a treća stvar je da dijelite svoje podatke bankama zato što vas oni to traže. Međutim, svaki čovjek ima pravo na svoje osobne podatke da ih zaštiti i da ih ne daje svakome“.

Na pitanje kome se obratiti ako dođe do zloupotrebe ličnih podataka, Čampara je rekla: “Svaki nosilac ličnih podataka ima pravo dostaviti prigovor Agenciji za zaštitu podataka i treba da objasni u čemu se odnosi povreda stanja. Osoba koja prijavljuje slučaj ne mora znati zasigurno da je došlo do povrede, već može samo posumnjati na to i dostaviti dokaze, a Agencija će provesti istragu. Ukoliko dođe do povrede, onda tome koji je zloupotrijebio ide zabrana, upozorenje, i nalog da uništi lične podatke koje je prikupio“.

O tome kome se obratiti u Srbiji, Resanović je rekao: “Često građani nisu ni svjesni da su podaci zloupotrijebljeni. Često se dešava da poslije određenog vremena osoba shvati da je postala vlasnik određene firme i da je dužna i za carine i poreze, a tada se već desila krađa identiteta. Građanin povjereniku može da se obrati ukazujuću na probleme. Kome se obratiti nije sporno, postoji niz tijela kojima se mogu obratiti, ali suština je da postojeći pravni okvir treba biti kompletniji i svijest građana na višem nivou“.

Tomić je dodao kako građani nisu svjesni da postoji mnogo zlonamjernih ljudi na internetu. “U Hrvatskoj postoji agencija koja se bavi zaštitim osobnih podataka i pravno gledano je na najvišem nivou. Internet trgovine su možda gore nego kada objavite da ste otišli na godišnji odmor. Bilo je slučajeva kada su lopovi pratili građane i provaljivali kada odu na godišnje odmore. Građani ne trebaju pisati pinove posvuda, ne ostavljati brojeve kreditnih kartica na svakoj online trgovini. Ako građanin ne zna kako se ponašati na bilo kojoj društvenoj mreži, sve se to može naučiti i pitati, Agencija će dati odgovore tako da se građani mogu zaštiti”, rekao je Tomić.

Na pitanje kako zaštiti svoja prava, Čampara je kazala kako je preventiva najbolji lijek u svakoj situaciji. “Jednom izgubljena privatnost se teško vraća. Mi svakom prilikom savjetujemo da ljudi imaju pravo, kad im neko zahtijeva lične podatke, pitati koji je pravni odnos i u koju svrhu će ih korisititi i koliko dugo će ih čuvati“, zaključila je Čampara.