Gosti regionalne teme Novog dana bili su varaždinski župan Predrag Štromar, Snežana Kumbarić iz srpskog Ministarstva poljoprivrede te Dragan Brenjo iz Agencije za sigurnost hrane u BiH. Govorili su o uzgoju zdrave, ekološke hrane i zaštiti autohtonih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda.

Varaždinska Županija oduvijek je poznata po proizvodnji ekološke hrane, a krenuli ste i u zaštitu autohtonog varaždinskog zelja, zašto?

“Varaždinsko zelje je izuzetno poznato, ono se spominje još u 18. stoljeću i priča se da je najkvalitetnije zelje od svih zelja u Hrvatskoj. Varaždinsko zelje ima posebne kvalitetet i zato smo ga odlučili zaštititi”, kaže Štromar.

Kakav je postupak za zašititu autohtonog zelja?

“Mi smo 2011. dobili izvornost u RH, ali 2013. smo ga krenuli zaštititi u EU. Dvije godine nam je trebalo da uvjerimo Evropsku komisiju da se radi zaista o autohtonom zelju. Sada je na redu dio žalbe, ali smo sigurni da smo dobro napravili tehničku specifikaciju”, kaže Štromar.

Koji su to još proizvodi kojima se ponosi Varaždinska županija i koje ste zaštitili?

“Zaštitili smo i zagorskog purana, to je nadaleko poznati brend koji ima sve veću dodanu vrijednost”, kaže Štromar.

Kako županija pomaže poljoprivrednicima da zaštite svoje proizvode?

“Najviše pomoći treba u papirologiji i tu Županija uskače. Naravno, i finansijski pomažemo, nisu to velika sredstva, radi se o oko 20.000, 30.000 kuna. Naši proizvođači su sve uspješniji”, kaže štromar.

Kakvi su rezultati Varaždinske županije?

“To je najkonkurentnija županija u svom radu i najtransparentnija u djelovanju. Pada nezaposlenost, otvaramo nove tvornice, pogone, trgovine… Cilj nam je omogućiti i da naši građani imaju veće plaže, a to radimo konkurencijom među poduzetnicima i privlačenjem stranih investicija”, kaže Štromar.

Kako BiH stoji sa zaštitom originalnih proizvoda i koji su to proizvodi?

“U BiH smo već 2010. godine počeli preuzimanje propisa, ali malo kasnima. U BiH postoji veliki broj posebnih proizvoda i mislim da moramo više pažnje tome posvetiti i krenuti u kampanju da ih zaštitimo.

Proizvodi koji su prepoznatljivi su četiri vrste sireva, imamo prepoznatljive mahunarke, paletu mesnih proizvoda – hercegovački pršut, tradicionalne specijalitete koji se proizvode u BiH”, kaže Brenjo.

Kako stojimo u Srbiji sa zaštitom proizvoda i koji su to autohtoni proizvodi?

“Kada pričamo o brendiranju jedan od najboljih alata je zaštita geografskog porijekla, koja je regulisana Zakonom o oznakama geografskog porijekla. Trenutno u Srbiji imamo 36 proizvoda koji nose jednu od oznaka geografskog porijekla – ima tu nekoliko vrsta sira, paletu mesnih proizvoda, meda, i imamo svoj kupus, leskovački ajvar… Za sada na međunarodnom nivou nemamo niti jedan zaštićeni proizvod, ali imamo dva proizvoda zaštićena na temelju Lisabonskog ugovora – homoljski med i leskovački ajvar”, kaže Kumbarić.