Može li Bosna i Hercegovina biti funkcionalna zemlja i članica Evropske unije sa trenutnim uređenjem? 20. godišnjica potpisivanja može biti povod za novi pokušaj ustavne reforme.

Tri sedmice trajali su pregovori, uz posredovanje SAD-a. Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slbodan Milošević parafirali su sporazum.

Rat je zaustavljen.

“U svijetu kakav je sada, bolji mir nije mogao biti postignut”, poručio je Alija Izetbegović.

“Vjerujem da će provedba ovih sporazuma dovesti do trajnog mira”, kazao je Franjo Tuđman.

“Nema pobjednika i ne može biti pobjednika”, smatrao je Slobodan Milošević.

20 godina poslije Ustav BiH je diskriminatoran. Ali i nefunkionalan. Uskoro bi ponovo mogle biti pokrenute inicijative za izmjene. Učesnik pregovora Miro Lazović kaže da je 1995. godine i sam Richard Hoolbrooke rekao da će BiH sa ovakvim ustavom morati da živi, ali da će doći vrijeme za promjenu.

“Mislim da BiH sa ovakvim ustavom ne može u EU i NATO. A pogotovo ne može smiriti nestabilnu političku situaciju niti učiniti BiH prosperitetnom u kontekstu reformi koje na s čekaju“, rekao je Miro Lazović, član delegacije u mirovnim pregovorima.

Različite težnje – treći entitet, očuvanje Republike srpske, reorganizacija Federacije stavpvi su odavno su poznati. Potrebno je napustiti etničke rovove poručuje član grupe koja je svojevremeno radila na izmjenama ustava Federacije.

“Jako teško će se ljudi lišavati određenih prava koja trenutno imaju i nije to problem samo RS i Federacija ako smanjujete nadležnosti kantona vidjet ćete, ako smanjujete neke nadležnosti vidjet ćete da su svi protiv toga bez obzira kojoj etničkoj grupi pripadaju“, rekao je Vehid Šehić, član grupe za izmjenu Ustava.

BiH nije potrebna izmjena ustava već nadogradnja stav je banjalučkog profesora.

“Ne mijenjaju se temeljni članovi entiteti, suverenitet. Ali je potrebna nadogradnja do koje će doćći kod evropskih integracija, nešto će morati malo da se nadogradi i nužna je nadogradnja kako bi se riješila jednakopravnost hrvatskog pitanja“, smatra Radomir Nešković, sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.

Izmjene Dejtona danas tema i u Beogradu sa različitim stavovima.

“Mi se sada suočavamo sa jednom drugom opasnošću iz Banjaluke. Po mom mišljenju raspisivanje referenduma je udar na temelje Dejtona“, smatra novinar Boško Jakšić.

Podsjetimo, početkom 2008. godine je otkriveno da je originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma izgubljen. Danas, 20 godina poslije Dejtona – imamo ovjerenu kopiju i nefunkcionalnu državu.

“Ono što mi tražimo to je da nam bude dato pravo na samoopredeljenje. To ima svaki drugi narod“, mišljenja je historičar Čedomir Antić.