Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić učestvuje na radnoj sjednici premijera posvećenoj ekonomskoj situaciji i reformskim procesima u regiji Samita zemalja zapadnog Balkana, koji se danas održava u Beču. Obraćanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH prenosimo u cjelosti:

“Zadovoljstvo mi je da imam priliku da učestvujem na ovom izuzetno značajnom skupu te da izrazim, u ime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na čijem čelu se nalazim, zahvalnost na novom pristupu EU prema mojoj zemlji, kao i cijelom regionu, koja je pokrenuta u Berlinu prošle godine i koja, između ostalog i održavanjem ovog sumita, potvrđuje uspješnost pokrenutih procesa. Zahvaljujući upravo novom pristupu Europske Unije, kao i iskazanoj opredijeljenosti vlasti BiH za sprovođenjem neophodnih reformi što je potvrđeno Izjavom Predsjedništva BiH, Bosna i Hercegovina, nakon niza godina koje su bile obojene nedovoljnim napretkom u procesu europskih integracija kao i u drugim reformskim procesima, ulazi u novo poglavlje svojih odnosa sa Europskim Unijom.

Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je prvi veliki korak, ali takođe i učešće u okviru regionalnih inicjiativa poput Berlinskog procesa što moju zemlju, kao i cijeli region Zapadnog Balkana, vodi korak bliže ka članstvu u EU.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je od svog formiranja u aprilu ove godine konkretnim mjerama i aktivnostima potvrdilo odlučnost, istrajnost kao i neophodnu saglasnost u sprovođenju potrebnih reformi u strateški prioritetnim oblastima odnosno u oblasti ekonomskih reformi, dinamiziranje procesa EU integracija, vladavina prava i borba protiv terorizma i svih oblika organizovanog kriminala i korupcije, kao i jačanje regionalne saradnje.

Ključan dokument za sprovođenje socio-ekonomskih reformi je Reformska agenda koja je usvojena od strane svih nivoa vlasti u BiH zaključno sa 27. julom ove godine. Želim da istaknem da su svi nivoi vlasti, kako državni, entitetski, Brčko Distrikt i kantonalni nivo, prepoznali značajnost ovog dokumenta odnosno važnost sprovođenja svih navedenih mjera s ciljem osiguranja osnova za prijeko potreban ekonomski rast zemlje.

Reformska agenda predstavlja rezultat intenzivnog rada i konsultacija Vijeća ministara i entitetskih vlada kao i predstavnika Delegacije Europske Unije i međunarodnih finansijskih institucija i mjere i aktivnosti koje su predviđene agendom predstavljaju zaista one mjere koje je neophodno sprovesti u srednjoročnom periodu a s ciljem omogućavanja oporavka uzdrmane bh. privrede i osiguranja ekonomskog rasta. Svi ti napori imaju za krajnji cilj osiguranje boljeg i kvalitetnijeg života za građane Bosne i Hercegovine na cijelom teritoriju.

Želim da vas uvjerim da ovo nije još jedan od dokumenata koji će ostati mrtvo slovo na papiru – potrebne reforme nisu nimalo jednostavne, neke od njih su i nepopularne i proizvode jak odjek u javnosti jer ne odgovaraju onim kategorijama u društvu koji su navikli na određene povlastice koje predstavljaju recidiv prošlih vremena i kao takve nemaju mjesta u modernoj i razvojno orijentiranoj bh. privredi.

Svaka od reformskih mjera podrazumijeva neophodno približavanje bh. privrede standardima Europske Unije i unapređenju cjelokupnog socio-ekonomskog stanja u zemlji. Kao što svi veoma dobro znate, sprovođenje takvih reformi nosi teret, ali mi smo spremni da se odlučno suočimo s tim. Veliki test sprovođenja reformske agende je bio i nedavno usvajanje Zakona o radu na teritoriji Federacije BiH. Pokušaji opstrukcije usvajanja ovog krucijalnog reformskog zakona koji će oblast tržišta rada konačno Bosnu i Hercegovinu uvesti u istu ravan sa članicama EU, nisu uspjeli. Zadovljstvo mi je da kažem da je prije 10-tak dana ovaj Zakon stupio na snagu na teritoriji F BiH. Očekujemo da će ovaj pozitivan primjer kojeg je postavila Federacija BiH slijediti i drugi nivoi vlasti u BiH.

Sprovođenje reformskih mjera na nivou Vijeća ministara BiH je otpočelo čak i prije formalnog usvajanje Reformske agende. Navest ću samo neke od značajnih dokumenata koje smo usvojili, a koji potvrđuju našu predanost reformskim procesima: usvojili smo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH s ciljem usklađivanja sa Moneyval preporukama nakon godina opstrukcije i time spriječili nastanak nesagledivih posljedica za BiH privredu i društvo u cjelini; usvojili smo Strategiju za borbu protiv korpucije, ojačali smo Agenciju za borbu protiv koprucije, usvojili smo novu Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma i ojačali smo naše agencije za sprovođenje zakona s ciljem pojačane borbe protiv terorizma i svih oblika kriminala. Usvojili smo nekolicine zakona koji podrazumijevaju daljnje usklađivanje sa europskom pravnom stečevinom i standardima. Uspostavili smo Državni odbor za investicije i usvojena je Transportna politiku BiH čime su ispunjeni potrebni preduslovi da ove godine kandidujemo dva projekta za sufinansiranje u okviru poziva za 2015. godinu a koji će biti potvrđeni i na ovom samitu.

Međutim, iako su navedene mjere dobar početak, one su ipak samo početak i pred nama je period u kojem moramo sa još više odlučnosti i ozbiljnosti da radimo na sprovođenju svih drugih mjera s ciljem jačanja poreske politike, reforme javnih finansija, osiguranja fiskalne stabilnosti, poduzimanje reformskih mjera u oblasti socijalnog i penziono-zdravstvenog sistema, poboljšanja poslovne klime i konkurentnosti, reforme javne uprave i vladavine prava a da bismo omogućili da u što skorijem periodu rezultate ovih mjera osjete i građani BiH u poboljšanom životnom standardu. Moja zemlja to zaslužuje kao i moji sugrađani.

Dozvolite mi na kraju da zaključim svoje izlaganje sa konstatacijom da u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine imate istinskog i ozbiljnog partnera, partnera koji svoju opredjeljenost reformama ne izražava samo deklarativno nego uložemo sve napore da se iste i sprovedu. Iskreno vjerujem da ću slijedeći put kada se budemo sastali na ovako značajnom skupu, imati tu čast da vas informišem o konkretnim rezultatima koje smo postigli te da ćemo u tom momentu moći da izvijestimo i da smo napravili slijedeći značajan korak u procesu približavanja članstvu u Europskoj Uniji, a to je i podnesena aplikacija za članstvo u EU.”