Bosna i Hercegovina ovih je dana obilježila dan nestalih. Obilježila ga je uz podatak da sudbina otprilike 8.000 ljudi još nije rasvijetljena. Amor Mašović, član kolegijuma direktora Instituta za nestale osobe BiH u Novom danu govorio je zašto se još traga za 8.000 ljudi.
Dobra organizovanost zločinaca i nedostatak političke volje su glavne prepreke koje otežavaju potragu za nestalima, tvrdi Mašović.
“BiH je u prošlosti bila izložena strahovitoj agresiji. Ovdje su se dogodili najmasovniji ratni zločini nakon Drugog svjetskog rata uključujući genocid. Zločinci su se potrudili da posmrtne ostatke dobro sakriju i da mnoge ostatke nakon rata premjeste u sekundarne tj. tercijalne grobnice. Treba istaći da u jednom dijelu BiH ne postoji politička volja da se riješi pitanje nestalih osoba”.
pročitajte još
Zakon o nestalima, koji je usvojen prije 11 godina, predviđa uspostavljanje centralne baze podataka o nestalima i Fonda za pomoć porodicama tih ljudi. No, nikada nije implementiran u potpunosti, napominje gost Novog dana, jer nije izvršena verifikacija centralne baze.
“Centralna evidencija nestalih je završena prije dvije godine. Nije još izvršena verifikacija baze nakon što je izvršena analize. Svako ime, koje se nalazi u bazi, mora proći provjeru da se utvrdi da li ispunjava atribute kako bi bilo proglašeno nestalim”.
Smanjenje finansijskih sredstava, Institut još radi u tzv. tehničkom mandatu, nema novih imenovanja, zastarjeli vozni park, su samo neki od problema sa kojim se Institut suočava jer nema punu podršku institucija.
“Promjenjiv je odnos vlasti prema Institutu za nestale. Ranije smo imali punu podršku”, podsjeća Mašović.
Dodao je da su neosnovane tvrdnje porodica nestalih iz Republike Srpske koje su nezadovoljne radom Instituta. Napomenuo je da Institut funkcioniše tako što ima kolegiji direktora u kojem su zastupljeni pripadnici svih naroda u BiH.
Zakon nalaže svim institucijama da moraju podijeliti sve informacije sa Institutom, rekao je gost Novog dana koji je otkrio da, uprkos tome što to zakon nalaže, Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica je odbio da sarađuje sa institutom.
“U dosadašnjem radu imali smo problem samo s jednom institucijom i to je Republički centar za istraživanje ratnih zločina iz Banja Luke. Oni su odbili saradnju bez obzira što to zakon nalaže i prošli su bez ikakvih posljedica”.
Mašović je istakao da je sve teže i teže doći do informacija o grobnicama i da su “potpuno iscrpljene” informacije nakon 20 godina.
Institut ima obavezu da istraži svaku prijavu o grobnicama, pa i onu anonimnu iako to, podsjeća Mašović, mnogo puta odvaja istražitelje od “pravih” grobnica.
