Kada će Romi, Jevreji, i drugi pripadnici manjinskih naroda u BIH uključujući i tzv. ostale dobiti pravo kandidovanja i biranja, Dervo Sejdić ne može odgovoriti.
U pokušaju da se odblokira evropski put, ovo pitanje je ostavljeno po strani.
Godinama su političari pokušavali riješiti ovo pitanje, no zapelo je jer se insistiralao na širem tumačenju presude “Sejdić – Finci”.
Za hrvatke političare primjerice ovo je bila prilika da se riješi hrvatsko pitanje. U međuvremenu je stigla i presuda u predmetu Azre Zornić koja je tužila i dobila spor protiv BIH jer se kao građanka nije mogla kandidovati za Dom naroda.
U posljednje vrijeme aktualizirane su inicijtive za izmjene izbornog zakona, no koliko je to realno danas?
Na dvodnevnom zasjednju monitoring tima Vijeća Evrope koje je danas počelo u Sarajevu raspravlja se o kršenju ljudskih prava u BiH u kontekstu Daytonskog mirovnog spoarazuma. Sesija zatvorena za javnost no opstrukcije su poznate.
Iako je u nedavnoj prošlosti BiH bilo prijećeno i suspenzijom zbog diskriminatorskog izbornog zakona, pomaka nije bilo. Sankcije su danas zamjenjene nastojanjima da BIH postane funkcinalna zemlja.
A koliko s druge strane ovdašnji političari poznaju Vijeće Evrope i obaveze BiH, najbolje pokazuje izjava Mladena Bosića koji nam je na pitanje o akcionom planu Vijeća Evrope za BIH kazao da smo ovu instituciju zamijenili sa evropskim parlamentom.
Početak akcionog plana vrijednog 20 miliona eura čiji je cilj ubrazanje postprijemnih obaveza BIH u Sarajevu su u petom mjesecu ozvaničili Igor Crnadak ministar vanjskih poslova BiH i glavni tajnik Vijeća Evrope Thorbjørn Jagland.