Zajednički gost regionalne teme Novog dana na N1 televiziji bio je Bosanac, Amerikanac Vedad Mahmulyn, koji je proglašen za inžinjera godina u kompaniji Boeing za 2014. godinu.
U kompaniji koja ga je proglasila najboljim inžinjerom radi približno 180.000 ljudi, od toga je 80.000 inžinjera. Jutrošnji gost je ranije izjavljivao da su šanse da ga izaberu za inžinjera godine ravne dobitku glavne nagrade na lotu.
“Znate, u firmi Boeing ima jako puno projekata. Godišnji obrt je 90 milijardi dolara, stoga je zaista teško osvojiti prestižnu nagradu”, kazao je skromno u uvodu Mahmulyn.
On je svojim inovacijama kompaniji uštedio stotine miliona dolara, a riječ je o projektu “Dreamliner 787”. Budući da je inžinjerska terminologija možda komplikovana većini gledatelja i čitatelja N1, Alma Dautbegović Voloder urednica i voditeljica Novog dana zamolila je gosta da to pokuša objasniti što jednostavnije.
“Većina je suštinski poslovna tajna, ali probat ću. Dužina aviona raste, a dugim predmetima je teško manevrsati. Pokušao sam to prebaciti na krilo. Putem softverskih promjena sam rep manjeg aviona 9, prebacio na 10, koji je veći. Kod vertikalnog repa sam promijenio analize i smanjio napore. Firma tako nije morala praviti nove alate i tvornicu, što je rezultovalo uštedom”.
Izrada njegovog projekta trajala je dvije godine. Morao je proći svih šest nivoa menadžmenta Boeinga, i progurati svoje ideje kroz birokratiju firme, što kaže da mu je bila najveća potešoća. Dodatni problem jeste sama nekonvencionalnost ideje. “Meni kao inžinjeru su mi ideje bile jasne, a postojalo je 56 scenarija u kojima se nešto moglo pokvariti, a avion mora letjeti i sletjeti normalno”, rekao je.
“Da je projekat propao recimo, to bi firmu unazadilo dvije godine i koštalo stotine miliona dolara. Niko neće da odgovara za kašnjenje aviona”, kazao je Mahmulyn u Novom danu.
Njegova priča ima motive “preko trnja do zvijezda”. Od ratom zahvaćenog Kozarca, ličnih tragedija, preko Turske stigao je do SAD-a, gdje je završio studije avionskog inžinjeringa. Otkriva tajnu uspjeha: “Izbjeglički život je u moju srž utjerao upornost”.
“Cijela situacija me natjerala da se trudim. U biti, uporan trud i rad je recept uspjeha. Upornost je i čekanje, jer uspjeh ne dolazi preko noći, gdje god da se nalazite, pa čak i ovdje. To izbjeglištvo mi je dalo dosta samopouzdanja”, riječi su Mahmilyna, najboljeg inžinjera Boeinga za 2014. godinu.
Primjena njegovog koncepta je već počela u Boeingu, budući da je njegov izum jako jednostavan, zato što menadžment ne mora da ulaže u nove dijelove, nego će koristiti one postojeće sa starijih modela aviona.
Minja Miletić iz Beogradskog studija željela je saznati šta bi on preporučio mladima sa Balkana?
“Treba probati biti najbolji u onome što radiš. Bez obzira, bio moler ili doktor. Masa uspješnih pojedinaca čine društvo uspješnim. Kod nas je to skoro nemoguće uraditi jer se to ukorijenilo u kulturu. Treba djelovati na mlađim generacijama, i objasniti im da se varanjem ne dolazi do uspjeha. Uvijek se traži neka kratica, i taj mentalni sklop je treba promijeniti. Djeca koriste učitelje i nastavnike kao primjer, ali i drugu djecu više nego vlastitu porodicu”, objasnio je.
A koje recepte koje treba preuzeti iz SAD-a?
“O tome se može napisati cijela knjiga. Etika je ključna. Ona nije vidljiva golim okom, navzao bih je protestantskom etikom. Pristupati svemu sa integritetom, bez obzira da li je to etika rada ili ponašanja u društvu. Poenta je tretirati ljude s poštovanjem bez obzira odakle su. To su bitne stvari, ali nisu očigledne”, pojasnio je Mahmulyn.
U ranijim izjavama za medije Mahmulyn je govorio da je “teorija o našoj (balkanskoj) nadarenosti kontraproduktivna za razvoj pojedinca iz zajednice”, zašto je to tako, saznajte u narednim redovima.
“Živio sam dosta u američkim porodicama. Neki su bili doktori, neki novinari, uvijek sam se pitao kakva je razlika između nas kao ljudi. Suština je da smo svi 99 posto isti. Posmatram sve ljude, iz različitih dijelova svijeta. Ja ne mogu tvrditi da sam nadareniji od drugih. Kontraproduktivnost dolazi iz shvatanja da ako misliš da si najbolji, ne treba ništa korigovati, dok su Amerikanci sasvim suprotni.Stalno gledaju da napreduju”, kazao je gost na koncu gostovanja u regionalnoj temi Novog dana na N1.
