Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv carinskog službenika u Upravi za indirektno oporezivanje zbog primanja mita od 100 eura. Višemilionski slučajevi korupcije rijetko dožive očekivani epilog. Isplati li se prijaviti korupciju u ovoj državi?

Zahvaljujući iskazu Darka Bogdanovića desilo se hapšenje 50-tak zaposlenika UIO odgovornih za primanje mita te zloupotrebu položaja.

Nakon prijave korupcije, umjesto pohvale Bogdanović do tada šef carinske ispostave u Brčkom dobio je suspneziju koja je potrajala skoro dvije godine i prijavu za klevetu.

Vraćen je na posao nakon pritiska nevladinog sektora iz međunarodnih organizacija na nadležne službe u BiH. Osobe protiv koji je svjedočio u međuvremenu su puštene na slobodu. Iako pod istragom i dalje obavljaju iste poslove.

Firma Zlatana Velagića nije supjela obnoviti koncesiju jer nije pristala na ucjene. Mito je tražio Bahrija Imamović, u to vrijeme zamjenik ministra industrije, koji je zahvaljući Velagiću u akciji SIPA-e u aprilu ove godine “uhvaćen na djelu” u trenutku kada je primao mito u iznosu od 10.000 KM. To je samo dio onoga što je zahtijevao.

Bogdanović i Velagić danas trpe posljedice zbog prijave korupcije. Radnici Tuzla Kvarca mjesecima su bez plata i u šatorima ispred kantonalne vlade protestirajući zbog nemogućnosti firme da posluje jer je u međuvremena tužna za eksploatisanje zemljišta bez dozvole, što su nevladine organizacije ocijenile odmazdom.

U decembru 2013. godine državni Parlament usvojio je Zakon o zaštiti zviždača. To je prvi Zakon koji pruža specijalan status zviždačima i štiti ih od otkaza i drugih štetnih efekata. Zakon se ne odnosi na sve građane, već samo za zaposlene u državnim institucijama.

Slučaj Danka Bogdanovića je prvi i jedini slučaj u BiH u kojem je implementiran Zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju.

Inače po povratku na posao Danko Bogadanović je prijavio još jednu aferu korupcije i uštedio 200.000 KM UIO-u i državi. Treba li reći da je pohvala izostala?