Bh. javnost vidjela je čitav niz političara sa lisicama na rukama ili u optuženičkim klupama. Zašto je većina slučajeva bez sudskog epiloga? Odgovore je potražila Milica Vučetić.
Nije ovo prvi put da hapse Lijanovića. Sjećate li se hapšenja braće Jerka i Mladena sa Jozom i Slavom, te tadašnjim federalnim ministrom trgovine Miloradom Bahiljem u akciji “Meso”? Afera po budžet teška više od 11, 6 miliona maraka ostala je bez epiloga. Godinama ranije još je jedno “Meso” bilo sporno – u predmetu Čović-Lijanovići. Epilog ove afere u kojoj je Dragan Čović, tadašnji federalni ministar finansija, optužen za pogodovanje firmi “Lijanovići” iz Širokog Brijega pri uvozu sirovina za mesne prerađevine je nestanak dijela dokaza iz tužilačkog spisa. I od slučaja ništa.
“Nema organizovanog kriminala ako ta grupa koja vrši kriminal nije u vezi sa predstavnicima izvršne, sudske ili zakonodavne vlasti. Ko može sada da tvrdi da i tužilac nije jedan u lancu kriminalne grupe. Dakle, ko može to da tvrdi”, komentarisao je Goran Kovačević.
Ima i slučajeva sa epilogom. Midhat Osmanović, bivši poslanik u federalnom parlamentu, član Stranke za BiH, osuđen je zbog primanja mita. Uhapšen je u hotelu Tuzla u Tuzli dok je namjeravo uzeti 20 hiljada maraka označenih novčanica. No, tužilaštva su nerijetko ostajala bez dokaza, a sudovi nenadležni u slučaju visokopozicioniranih zvaničnika.
“Mislim da su građani BiH više zasićeni ovakvim pričama i da zapravo ne vjeruju da pravosuđe u ovakvom stanju u kakvom se sada nalazi kada je praktično pod kontrolom različitih političkih opcija jednostavno neće uraditi ništa”, izjavila je Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.
Afera teška dvije milijarde maraka carinskih prevara u slučaju hapšenja Kemala Čauševića, bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje, i 30 šefova carinskih ispostava još je bez epiloga. Ova najveća akcija usmjerena protiv korupcije uz slučaj nezakonitog povrata PDV-a u predmetu Kekerović nije polučila “bosanskohercegovačkog Sanadera”, iako je tako najavljivano iz tužilačkih krugova.
“Uvijek iza svega je politika. Ne bi postojao nijedan Kemal Čaušević, ne bi postojao nijedan drugi sličan Lijanoviću da iza toga nema politike. Vi se sjećate da je za slučaj Čaušević se govorilo o dvije milijarde štete, na kraju je to spalo na par stotina hiljada i na kraju će sve biti ono što kaže narod: ‘Pojeo vuk magarca’, neće se ništa desiti”, mišljenja je Eldin Karić iz Antikorupcijske mreže Account.
Da korupcijske afere nagrizaju Bosnu i Hercegovinu priznaće svi – od nezavisnih stručnjaka, nevladinih organizacija pa sve do političara kojima to najčešće služi kao oružje za vlastito pozicioniranje ili predizborne kampanje. I šta očekivati od institucija koje su zadužene za borbu protiv korupcije, a korupcija raste ili državnih tužioca koji godinama najavljuju bh. slučaj Sanader, ali bez dokaza.
