Jahićev Rječnik bosanskog jezika podigao tenzije u regionu

N1

Brojne polemike stručne javnosti, medija i političara izazvao je novi Rječnik bosanskog jezika, bh. autora i profesora Dževada Jahića. Za mnoge je posebno problematično pojašnjenje pojedinih izraza, među kojima su đikan, balvangrad, koji se dovode u kontekst pravoslavlja i poistovjećuju sa četnicima.

U rječniku profesora Jahića đikan se tumači kao neotesan čovjek, seljačina, pravoslavni brđanin, stočar, čoban, bosanski pravoslavac četnički nastrojen.

Riječ balvandgrad označava tip naselja koje nema obilježje grada, a ima aspiracije da to bude. Kao primjer se navodi Han Pijesak, Pale, Sokolac.

U rječniku se nalazi i riječ balija koja znači neuk muslimanski seljak, prost, neobrazovan čovjek koji ne pripada obrazovanom svijetu niti plemstvu.

Za profesora Jahića navedena tumačenja nisu sporna. Kaže, ove izraze nije on izmislio.

“To su sve riječi koje postoje u jednom jeziku i koje imaju pejorativno značenje, tako će se naći i neke druge riječi. I onda kad vi iščupate jednu riječ, onda ćete od leksikografa napraviti pod navodnicima onoga koji mrzi neki narod, u ovom slučaju kako je montirano srpski, a ovdje ispada da je to čovjek koji mrzi i vlastiti narod”, tvrdi autor rječnika.

Kao što u rječnicima svoje mjesto imaju vulgarizmi ili arhaizmi, tako moraju imati i pejorativi – smatraju stručnjaci. Kako će one biti opisane, to je stvar pristupa autora kažu.

“U opisu takvih riječi se mora biti vjerodostojan, mora se prenijeti na pravi način i vrlo precizno i biti vrlo oprezan da to nikoga ne vrijeđa, da ne implicira značenja koja objektivno takve riječi nemaju”, smatra Ismail Palić sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Oštrije osude dolaze iz RS-a. Tvrde, rječnik nema nučnog stanovišta nego pod plaštom leksikologije raspiruje sirovi govor mržnje. A onda je umjesto isključivo stručne, rasprava dobila nacionalističke i šovinističke konotacije.

“I da će se ovim slučajem koji se promoviše pod plaštom nauke morati da se pozabave institucije ne nauke, jer nauke ovdje nema, nego one koje treba da štite Srbe-pravoslavce u po svemu sudeći bivšoj, nikad više sastavljenoj BiH”, kazala je Mirjana Vlaisavljević sa Filozofskog fakulteta u Banjaluci.

Ministarstvo prosvjete i nauke RS tražilo je povlačenje ovog rječnika iz nastave u FBiH. Smatraju da je suprotan zakonu o diskriminaciji kojim se zabranjuje svaka nacionalna, vjerska ili rasna mržnja.