Najveća odgovornost za strane investicije je na entitetskim vladama, ali i na vladama kantona i lokalnom nivou, rekao je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tokom gostovanja u Novom danu.
1. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena je u 2014., bez obzira na sve probleme, bila viša nego 2013. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,61 posto. Možemo li biti zadovoljni?
Mislim da su to skromni rezultati. Naš cilj je da tu pokrivenost povećamo, ako je moguće u 2015. na 57-58 posto i da taj trend nastavi i u 2016.
2. Ko su glavni trgovinski partneri Bosne i Hercegovine?
Naš glavni trgovinski partner je Evropska Unija. Od država to je Njemačka. Zatim slijede Srbija i Hrvatska. To su tri zemlje s kojima imamo ubjedljivo najveću razmjenu roba i dobara. U Njemačku smo za prvih 8 mjeseci izvezli roba blizu milijardu KM, a uvezli milijardu i dvjesta. Ovaj trend će se zadržati do kraja 2015.
3. Na listi glavnih trgovinskih partnera nema Kosova. Nedavno su održani susreti na kojima su privrednici obiju zemalja tražili ukidanje viznog režima. Kosovo je tržištu od dva miliona ljudi. Strogi vizni režim više šteti BiH, nego Kosovu. Koliko bi se, u slučaju ukidanja viza, povećala trgovinska razmjena i koliko bh. privrednici gube na mjesečnoj bazi?
Teško je očekivati da se vizni režim ukine. To je pitanje priznavanja statusa Kosova, a o tome odlučuje Predsjedništvo BiH. Svakako da treba skratit procedure za dobijanjeviza kosovskim biznismenima. Što se tiče gubitka, podatak da smo 2014. ostvarili manji izvoz na Kosovu za 40 miliona KM, u odnosu na 2013., dovoljno govori. Imamo stalni trend opadanja izvoza naše robe na Kosovo, ali mislim da bi uskoro mogli vratit ovo tržište i dostići cifre iz 2011. kada smo izvozili blizu 180 miliona KM.
4. Srbija i Hrvatska na vrhu su liste zemalja sa kojim imamo najbolju trgovinsku razmjenu. No, imamo i puno problema, pri čemu mislim na Hrvatsku. Od njenog ulaska u EU, od BiH se traži nastavak “tradicionalne trgovine”. Dokle su došli pregovori s EU o aneksu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?
Obje strane imaju dva različita pristupa. Trebamo istaći da BiH pregovara sa EU, a ne sa Hrvatskom. Mi želimo zaštiti svoje ključne proizvode u poljoprivredi. Očekujemo da narednih sedmica i mjeseci nastavimo pregovore. BiH će predložiti kompromisan prijedlog da obje strane budu zadovoljni. Nadam se da ćemo steći uslove za potpisivanje aneksa i da će to donijeti BiH određene benefite.
5. Mlijeko je, konačno, krenulo prema EU. Koje proizvode trenutno izvozimo na to tržište, i koliki je to udio u ukupnoj trgovinskoj razmjeni, i šta bi još uskoro moglo krenuti prema tržištu EU?
U EU izvozimo mnogo proizvode. Imamo dobru pokrivenost u EU. Stalno zaboravljamo na izvoz industrijskih proizovda. Treba istaći da je naš najzahtjevniji zadatak izvoz crvenog mesa. Što se tiče izvoza mesa peradi i jaja daleko smo odmakli. Ostaje nam jedan dio posla na državnim i entitetskim institucijama.
6. Sa Srbijom poduzimamo zajedničke korake za jače prisustvo na turskom tržištu. Kazali ste da očekujete da se nivo vanjskotrgovinske razmjene triju zemalja sljedeće godine poveća za dodatnih 200 miliona eura. Zahvaljujemo li tu ekspanziju isključivo izvozu mesa?
Značajno smo poboljšali spoljnotrgovinsku razmjenu sa Turskom. Povećali smo pokrivenost ovog tržišta sa 30 posto na 60 posto zahvaljujući izvozu jestivog ulja i mesa. Šanse su nam u mesnoj industriji. U 2016. mislimo da možemo napraviti prodor kada je u pitanju mlijeko i mlječni proizvodi. Uvjeren sam da možemo napraviti skok na 200 miliona eura.
7. Da bi se unaprijedio nivo direktnih stranih investicija, moramo biti konkurentni. Šta država na tome radi, i koliko uopšte možemo biti konkurentni, s obzirom na stalne političke probleme, zastoje, previranja?
Ne možemo očekivati strane investicije ako nemamo stabilne institucije. Onaj ko donosi novac mora znati da je njegov novac siguran. Najveći dio odgovornosti je na entiteskim vladama, ali i na vladama kantona i lokalnom nivou. Biti konkurentan je stalna borba. Morate stalno popravljati indikatore da budete bolji od drugih zemalja. Većina zemalja regiona su nas davno pretekle. Ovo pitanje mora dobiti mnogo veći značaj nego što ima sada.
N1 pratite putem aplikacija Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.