Glavni grad BiH u posljednje vrijeme postao je veliko gradilište. Moderna arhitektonska zdanja zamjenjuju staru austrougarsku i osmansku gradnju, a po mnogima spoj nespojivog, gradu polako daje nove obrise.
Uspijevamo li pod utjecajem investitora sačuvati autentičnost Sarajeva ili ono postaje urbanističko ruglo?
pročitajte još
Građani Sarajeva kažu da su promjene vidljive. Moderni stil gradnje sve češće mijenja nekad specifični spoj Istoka i Zapada po kome je Sarajevo prepoznatljivo.
ANKETA:
“Tako i treba, put prema Evropi.”
“Sarajevo je lijepo i bez obzira što nije tako moderno.”
“Svako vrijeme nosi svoje breme pa i u građevinarstvu. Ne bi se to moglo reći da gubi sarajevo autentičnost”
“Moderne građevine treba praviti, ali mislim na drugoom mjestu. Ali Baščaršija ovaj dio, Bašrašija upravo najviše privlači turiste.”
Sarajevo je postalo grad betona i stakla, kaže profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Nasiha Pozder. U poređenju sa evropskim metropolama koje su uspjele očuvati svoju historiju i arhitekturu, mi je se, polako, odričemo.
“Mi se nekako okrećemo ovom globalizmu i po smatranju grada kroz staklo i beton. Zanemarujemo i mjerilo i koncept koji smo čuvali, koji ima naslijeđe. Mi smo grad koji je opstao i kroz period turske vladavine i austrougarske i sve to naslijedio i očuvao, a sad smo nekako zanemarili da smo imali ideju arhitekture i urbanizma“, doc.dr. Nasiha Pozder- Arhitektonski fakultet Sarajevo.
Iz kantonalnog ministarstva okoliša kažu da se sve radi planski, prema urbanističkim i regulacionim planovima, međutim najviše izmjena omogućavaju opštinske vlasti, u želji da privuku nove investitore.
“Sve te aktivnosti nisu samo u nadležnosti ovog ministarstva, niti Vlade Kantona Sarajevo već su one vezane za lokalne zajednice koje u tom dijelu izdaju saglasnosti i odobrenja pa imamo tu moram reći i nekih različitih razmišljanja u pogledu onoga šta bi trebalo na nekoj lokaciji da se nađe“, kazao je Čedomir Lukić, ministar prostornog uređenja i okoliša KS.
Upravo različiti pogledi na grad i stvaraju novu sliku, za neke modernog Sarajeva, za druge urbanstičkog rugla. Kako ga pojedini nazivaju, spoj nespojivog dovodi i do sve češćeg uništavanja zelenih površina na kojima niču megalomanske zgrade, koje zbog geografskog položaja glavnog grada, maglu i smog uvrštavaju u sarajevsku svakodnevnicu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
