Tri konferencije o Dejtonu su se održale u jednom danu. Sa one u sarajevskom Američkom univerzitetu jasno je poručeno da je očuvanje suvereniteta BiH prioritet, a antiustavne aktivnosti poput najavljenog referenduma štetne po daljnji evropski put zemlje.

Devetnaest godina, jedanaest mjeseci, petnaest dana traje Dejtonski mir parafiran u vojnoj bazi Wright-Patterson, realizovan na terenu u porušenoj i podijeljenoj BiH.

Dvadeset godina nakon, u jeku novih svjetskih sukoba, poput onih u Siriji, za američku administraciju dogovor iz Dejtona je orjentir kako se prevazilaze razlike i sprečava daljnja humanitarna katastrofa.

No, je li na Dejton stavljena tačka?

Izazova je mnogo, perspektiva samo jedna, makar ona prava. Ako pitate učesnike Konferencije o Dejtonu, to je put evropskih i euroatlanstkih integracija.

Jedinstvene Oružane snage, PDV sistem, carina – najveći su reformski poslijeratni uspjesi BiH koji ističu strane diplomate. Žal za jedinstvenom i nezavisnom bh. policijom i danas, devet godina nakon kraja mandata u OHR-u, osjeća Paddy Ashdown.

Žal za boljim životom i ekonomskim reformama najviše ipak osjećaju građani.

Za suverenitet, za jednakopravnost, za integracje, a protiv separatizma i antidejtonskih ideja – osnova je to i rezolucije koja će se 18. novembra naći perd Američkim kongresom.

Baš kao i inicijativa o imenovanju specijalnog izaslanika za Balkan koji će procijeniti kako se Dejton s kraja 20. vijeka primjenjuje u 21.

Zagovaranje Dejtona 2 u polovini države nailazi na otpor.

Banjaluka se plaši brisanja entitetskih granica, Sarajevo brisanja državnih.

Neki bi gumicu zamijenili olovkom, pa docrtali treći entitet ili izbornu jedinicu.

Umjesto časa crtanja, koji će BiH po međunarodnim zvaničnicima vratiti godinama unazad, domaćim političarima je poručeno da bi časovi ekonomije i matematike donijeli bolje prolazne ocjene na euroatlanstkom putu zemlje.