"U Sarajevo sam došao očekujući da vidim nastavak dobrog posla koji je počeo prije godinu dana, a došao sam u zemlju u kojoj se sprema referendum koji dovodi u pitanje funkcioniranje zajedničkih institucija bh. države", kazao je Tonino Picula.

On je nedavno kao šef Delegacije za BiH i Kosovo Evropskog parlamenta i član parlamentarne delegacije boravio u Sarajevu gdje je sa bh. kolegama pokušao da dogovori rad zajedničkog parlamentarnog odbora.

Osvrnuo se i na Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, ukazujući da su pozitivni trendovi još uvijek u ranoj, početnoj fazi, a da perspektiva zemlje ovisi o političkom konsenzusu o tome kako dalje. Kazao je kako se iz Sarajeva vraća “miješanih osjećaja”.

Politički kredit EU-a

“Jer, danas otići u Sarajevo po europskim poslovima znači očekivati nastavak dobrog posla koji je počeo prije godinu dana, usvajanjem novog pristupa BiH. Pokrenut je tada pokušaj vraćanja BiH na stazu reformi i približavanja EU, poticanja nekih drugačijih unutrašnjih odnosa. Evo, prošlo je jedanaest mjeseci i ja bih rekao da je EU dala i jednu vrstu političkog kredita, potpore, stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sa druge strane, očekivalo se da će nakon pisane obaveze iz februara, koju su svi relevantni političari potpisali obavezujućci se na evropski put, i Reformska agenda, prihvaćena u julu, dati jedan opći zamah pozitivnim gibanjima u BiH i da ćemo u Sarajevu tokom našeg susreta dati svemu tome jednu parlamentarnu dimeziju. To su bila očekivanja. Međutim, došao sam zapravo u zemlju u kojoj se spremao referendum. I to ne bilo kakav, već referendum koji na neki način problematizira i dovodi u pitanje funkcioniranje zajedničkih institucija BiH na način koji ignorira standardan i već dogovoren pristup rješavanja takvih problema kao što su odnos pravosuđa između entiteta i državne razine”, kazao je Picula.

Prema njegovim riječima, cjelokupna klima, slika, procesi u BiH mogu se postaviti u jednom trokutu: “Sa jedne strane imamo 20 godina Daytona, što će biti obilježeno u zemlji i izvan nje, sa druge strane očekuje se aplikacija za status kandidata za članstvo u EU, i onda imate i referendum koji ponovo dovodi u pitanje odnose za koje smo vjerovali da su na neki način i sređeni. Dakle, u tom jednom trokutu odnosa doista moramo potražiti kompleksnu ocjenu o tome što je BiH danas i kako ona misli dalje prema toj briselskoj fazi, izlazeći iz dejtonske.”

Smatra da je zadnjih deset godina pokušaja da se stvari ubrzaju obilježeno neuspjehom kako politika u BiH, tako i međunarodne zajednice koja je postala na neki način zasićena.

“Evo, 20 godina od Daytona i godinu dana od europske inicijative, mi se suočavamo sa problemom koji, ako ništa drugo, neće moći čekati sljedećih 20 godina, ja bih rekao, ni sljedećih godinu dana da bude riješen.”

Kaže kako je Izvještaj EK o BiH sada nešto precizniji i sa ujednačenijim kriterijima i da se u njemu može naći dosta elemenata koji na neki način predstavljaju iskorak.

Izazovi zahtijevaju unutarnji konsenzus

“Ali, ako čitate pažljivo, vidjećete da se u gotovo svim poglavljima govori da se BiH nalazi na početnoj, ranoj razini rješavanja problema, kako od funkcionalnog pravosuđa, reforme sudstva, borbe protiv korupcije do, naravno, njenog odnosa sa
međunarodnim finansijskim institucijama. A za neke stvari se pošteno kaže da će biti pravi izazov za zemlju koja do ovog trenutka nije uspostavila potreban konsenzus oko nekih vrlo bitnih stvari kao što je put prema EU. Konstatira se tako i da na području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, kada je BiH pozvana da se usaglasi sa stavovima EU, ona to radi u nedovoljnih 60 posto. Slučaj je to bio oko uvođenja sankcija Rusiji, aneksijom Krima ili kada treba dati ocjenu situacije
na istoku Ukrajine”, kaže evropski poslanik.

Zaključuje kako zbirna ocjena je da jeste konstatirano da “BiH ovoga trenutka ima pretpostavke, nakon novog pristupa EU, da ubrza svoj hod, ali jednako tako, to je još u jednoj vrlo ranoj fazi da se može dati jedna pozitivna ocjena kao da se radi o procesima koji su odmakli”.

Na pitanje koliko okruženje pomaže ili odmaže BiH, Tonino Picula kaže kako su problemi koje trenutno BiH ima zapravo unutrašnjopolitičke prirode.

“I ta vrsta stagnacije, zaostajanja, ima svoj korijen u unutarnjopolitičkoj, unutarstranačkoj i, ako hoćete, unutardržavnoj razini za razliku od nekih drugih država Zapadnog Balkana. U slučaju BiH, tu nema alibija – ovoga trenutka i Hrvatska, koja je članica EU, i Srbija, koja želi otvoriti prva poglavlja, i Crna Gora, koja je na neki način odmakla, podupiru BiH na njezinom putu. Prema tome, ambijent okruženja ovoga puta ne može nikome biti izlika da se ne radi onaj posao koji domaća politika mora napraviti zbog vlastitih građana”, smatra Picula.