Savezi antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u BiH su ti koji iz godine u godinu najviše pažnje posvete obilježavanju 25. novembra, ovog značajnog datuma u historiji naše zemlje - polože cvijeće, organizuju časove historije, evociraju uspomene. Predsjednik SABNOR-a u BiH Bakir Nakaš bio je gost Novog dana.
U Mrkonjić Gradu je 25. novembra 1943. rečeno da je BiH jedinstvena i nedjeljiva država, međutim situacija je danas drugačija. Na pitanje kako je potrebno gledati na tadašnji događaj je odgovorio: “Kao na temelje koje ne treba zaboraviti i na kojima treba nastaviti graditi BiH. Ti temelji su funkcionisali jako dobro do ‘92. godine kada su se pojavile velikosrpske i velikohrvatske aspiracije. Desilo se da je taj koncept podjele BiH po nacionalnom, po entitetskom ključu, koji je bio prisutan i ‘43. godine kada je ZAVNOBiH udario temelje, manifestirao se kroz neprihvatanje ujedinjenih odluka i sa početkom agresije na BiH ‘92. godine koja je trebala da urodi podjelom BiH po šavovima. Dejton je donio privremeni mir. Igrom slučajnosti je danas u Zagrebu i sastanak svih lidera regije kroz prisustvo Bidena i ljudi iz EU i pokušaj da se uspostavi organizacija koja će biti za sve. Nama ‘43. godine su bili dovoljni bh. delegati. Mi u SABNOR-u temeljimo budućnost BiH na ZAVNOBiH-skim principima i svaki pokušaj podjele BiH po etničkim linijama za nas su neprihvatljive“.
Na pitanje da li je teško slijediti put koji je dogovoren je odgovorio: “Nakon 20 godina sigurno je teško jer postoje određene snage koje su sigurne da je ovakvo stanje bolje za njih. BiH od Dejtona nema pravu vlast, nema autoritete, ljude koji je vode i zato nam trebaju nove snage i nema potrebe ići u komšiluk i pitati kako organizovati BiH jer je funkcionisala od ‘42. do ‘45. godine odlično. Ne poznajem konstitutivnost, to je nešto što je na određeni način ugrađeno u Dejtonov ustav i na neki način stvara probleme. Zamislite da SAD imaju konstitutivne narode, kako bi izgledala ta vlast u kojem bi bilo 11 predstavnika konstitutivnih naroda i svojom voljom glasam za onog za koga smatram da je bolji, ne zanima me je li on Bošnjak ili Hrvat ili Srbin. Etnički princip izbora je nešto što je nazadak“.
O njegovoj izjavi u kojoj je jedne prilike rekao kako u BiH fašizam još nije poražen je kazao: “Nažalost nije. I fašizam koji je bio pritajen godinama, bio je i u Jugoslaviji. Ubacivale su se grupe da razore tekovine i one su nastavile da djeluju. Danas cvjeta želja za promjenom historije i neofašističke i fašističke strukture. U to vrijeme to nismo zabranili i zato postoji. Borbe protiv toga trebaju biti prilagođene”.
Na pitanje zašto se ne osjeća svečana atmosfera, odnosno zašto nema dovoljno slavlja je odgovorio: “Slavlja bi bilo da smo u boljem stanju u BiH. Ono što ljudi koji su sad na vlasti tvrde je da je došlo do promjena i boljitka zadnjih godina, ali ja to ne vidim. Iz tog razloga ljudi ne slave, a kako će i slaviti kada ljudi ne znaju hoće li dobiti penziju, kada imaju dijete koje je na birou. Da su bolji uvjeti života, da nema netrpeljivosti koje nacionalne stranke potpiruju, imali biste više sreće i radosti. Želio bih da Dan državnosti ne bude shvaćen kao proizvod komunističke partije“.
Osvrnuo se i na mjesto gdje je “rođena” BiH, na Dom kulture u kojem je zasijedao ZAVNOBiH u Mrkonjić Gradu. “Stanje u kojem se nalazi dom u kojem je rođena BiH ne zaslužuje da izgleda kako izgleda. Trebalo bi da se proslava Dana državnosti ne radi u zgradi Predsjedništva već u zgradi ‘doma’ BiH u Mrkonjić Gradu“, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
