Da li od ponavljanja nemilih događaja strahuju građani BiH i osjećaju li se sigurno u svojim gradovima, provjerila je reporterka N1 televizije Milica Vučetić.
Prvi decembar, svoj dan, ove godine Oružane snage Bosne i Hercegovine neće dočekati svečano. Njihov Dom u centru Sarajeva nadzire vojna policija pod punom spremom zbog ubistva dva vojnika u Rajlovcu. Cilj svjetske politike je izazivanje straha radi geopolitičkih promjena, mišljenja je većina građana koje smo pitali – da li vas je strah?
SARAJEVO:
“Da sada mi živimo u strahu što neko negdje ratuje, što nekog ubija, što se ubija sam?! Mi ne trebamo strahovati.”
“Evo recimo samo mali osvrt – ljudi su znali da je čovjek nekih posebnih ponašanja, razmišljanja pa niko nije prijavio. Nažalost, ljudi su se učahurili, da li ih je sve ‘uljuljalo'… Ovo stanje kako jeste, apatija je zavladala.”
“Neki fundametalisti oni su bacili bombu u Bugojnu na stanicu policije gdje je musliman izgubio život, prema tome ti ljudi ne biraju.”
BANJA LUKA:
“Ja se ne plašim, znao sam se braniti uvijek, braniću se i sada zajedno sa ostalima.”
“Treba biti obavezno oprezan na svakom mjestu.”
“Ne plašim se, šta se sad tu može, mlora se i dalje živjeti i raditi, ljudi moraju u cijeloj Evropi i svijetu.”
“Svako se toga plaši. To je sad nekako sve uzburkano.”
MOSTAR:
“Propaganda, ništa drugo.”
“Meni ne prijeti niko ništa, ja sam hvala Bogu sigurna pa šta god Bog da.”
“Vjerujem da neće biti problema, vjerujem da će razum prevladati.”
“Pa ne zna šta bih rekla, nekad kad slušam vijesti svašta se priča – nije baš sigurno.”
Društvo je počelo gubiti kompas, smatraju sociolozi i prije pojave ideologije tzv. Islamske države. Krajnje je vrijeme da se radi na stišavanju etničkih i vjerskih konflikata.
“Ne treba nas biti strah, trebamo biti zabrinuti. Suočenje sa nečim što se zove terorizam sa islamskim predznakom ne može samo biti aktivnost samo sigurnosnih, policijskih i organa represije s obzirom da represija samo proizvodi često kontraefekte. Tu se treba uključiti i svi segmenti društva, od civilnog sektora, političkih stranaka, do vjerskih insitucija“, rekao je Šaćir Filandra, sociolog i dekan FPN Sarajevo.
“Svi ljudi građani u BiH ne dijeleći na bilo koje etičke, vjerske i ideološke razlike nismo skloni toleraciji. Mi smo jedno ultraviolentno društvo, viskog nivoa nepodnošljivosti i niskog nivoa tolerancije, tako da nama i najmanja varnica se pretvara u plamen. Ne zavisi puno od nas, zavisi od velikih svjetskih igrača koji prosto priželjkuju da bukne Treći svjetski rat“, Ivan Šijaković, profesor sociologije Univerziteta
Neizvjesnost, rizik i strah su odrednice vremena u kojem živimo poručuju sociolozi pozivajući na toleranciju.
