Da su hakeri sposobniji i opremljeniji od nekih bh. sigurnosnih agencija, vidjelo se u posljednim slučajevima terorističkih napada. Pitali smo zašto država nema svoje hakere te da li su domaće službe ikada rasvijetile ijedan slučaj cyber kriminala.
Haker koji je ministru sigurnosti BiH Draganu Mektiću SMS porukom javio ko stoji iza portala Vijesi ummeta najvjerovatnije će biti povremeno angažovan u sličnim poslovima, saznaje N1. Ministar je sam priznao da nema stručne ljude za otkrivanje cyber trerorizma, niti bh. institucije imaju skupocjene softvere za to. Skupi su i hakeri, koje angažuju svjetske vlade, pa zašto ne bi i BiH.
Sigurnost je skupa, rekao je ministar Mektić, gotovo u isto vrijeme kada je njegovo Ministarstvo objavilo da je od jedne mostarske firme kupilo automobil od 85 hiljada maraka, bez PDV-a. Vozilo je kupljeno zbog sigurnosti ministra, a zaštita građana je ostala na službama koje nemaju dovoljno stručnjaka ni opreme. U Federalnoj upravi policije tvrde drugačije. Kažu da imaju poseban odjel za cyber kriminal gdje rade educirani ljudi, a o angažovanju hakera i ne razmišljaju.
“U provođenju istražnih radnji policijski organ ne može angažovati vanjske saradnike“, stoji u izjavi Federalne policije.
FUP je lani zaprimio 16 krivičnih izvještaja koji se odnose cyber kriminal, a ove godine 17. Koliko je slučajeva rasvijetljeno nisu nam odgovorili. Bez odgovora je ostao i banjalučki portal Frontal.rs, koji je pred prošle izbore hakovan zajedno sa portalima Istinito i BN TV. Ko je haker nikad nije utvrđeno.
“Procedura se sastojala od jednog neupućenog policijskog službenika, kao i meni, kojem je prvi put da popunjava takav obrazac, odnosno koju formulaciju da napišem, odnosno podnešena je prijava protiv NN osobe”, komentarisao je Danijel Simić, urednik portala Frontal.RS.
Zamislite koliko se u ovom trenutku u svijetu vodi konverzacija na internetu. Neke od njih su zaštićene ili prikrivene, a zaštićene su možda zbog povjerljivih poslovnih tajni, a možda i zbog toga što neko planira teroristički napad. Sigurnosne agencije ne mogu znati, kao i za koje se od bezbroj takvih konverzacija krije opasnost.
“Na primjer, komunikacija dvije banke je enkrimptovana – nije suspetkna, jer to se tako radi. Dapače, danas bi većina komunikacije trebala biti zaštićena”, izjavio je Lucijan Carić, stručnjak za internet sigurnost.
Ipak, oni koji su zaštitili komunikaciju da bi prikrili namjere ugrožavanja sigurnosti građana rijetko budu otkriveni od legalnih državnih službi. U tu avanturu uglavnom se upuštaju hakeri, poput Anonymousa. Tako su nedavno hakeri iz BiH, navodo članovi Anonymousa, srušili 400 Twitter naloga, koji se povezuju sa tzv. Islamskom državom.
