Presudom u slučaju "Ališić i drugi protiv Slovenije", Evropski sud u Strazburu je 2014. godine utvrdio da je štedišama nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH prekršeno pravo raspolaganja imovinom i pravo na efikasnu pravnu zaštitu. No, i dalje su sporna potraživanja oko 7.000 štediša. Pogledajte kako do povrata sredstava.

Ispred prostorija Udruženja starih deviznih štediša i danas je gužva. Nekadašnje štediše Ljubljanske banke pokušavaju doći do informacija i obrazaca koje trebaju ispuniti. Čeka se i po nekoliko sati.

No određene informacije se mogu naći i na internetu. Svi potrebni dokumenti, zahtjev za povrat štednje i uputstvo kako se popunjava. Štediše iz čijih se deviznih knjižica može iščitati ime vlasnika, broj računa, te su upisana sredstva devizne štednje zaključno sa krajem ‘91. trebaju uz popunjeni zahtjev priložiti kopiju lične karte, otvoriti devizni račun u eurima i sve zajedno poštom poslati u Sloveniju.

Problem nastaje ukoliko je knjižica nestala, izgorjela, ili ukoliko je stanje sredstava nula. To znači da ste vjerovatno živjeli u Federaciji 1997. godine jer je tada štednja pretvorena u privatizacijske certifikate. Iako je odlukom Ustavnog suda odluka poništena 2001. godine, u zakonu koje je slovenska vlada donijela polovinom juna, ovim štedišama osporeno je pravo na povrat sredstava.

No, u Udruženju štediša tvrde drugačije. I ovi ljudi podliježu pozivu slovenačkih vlasti ukoliko do poništenja privatizacijskog prava sredstva nisu potrošili. “Ovi ljudi trebaju se obratiti skrbniku Ljubljanske banke koje je tijelo Vlade Federacije kako bi dobili podatke o sredstvima koje potražuju, a koje se nalaze na jedinstvenom računu građana. Ove podatke treba priložiti uz zahtjev i poslati ih u Sloveniju. Oni će poslužiti umjesto štedne knjižice”, pojasnila je Amila Omersoftić, predsjednica UO Udruženja starih deviznih štediša BiH.

Zakon koji je Republika Slovenija dostavila Uredu za izvršenje presude Komitetu Vijeća Evrope ne odgovara presudi Suda u Strazburu u kojoj se navodi i kako pravo na ostatatak sredstava imaju i oni građani koji su djelomično iskoristili certifikate. Zbog toga se u Udruženju nadaju da će i ovi zahtjevi biti uvaženi.

Udruženje štediša ranije je podnijelo i nekoliko krivičnih prijava uz ostalo i protiv Vjekoslava Bevande, aktuelnog ministra finansija, jer su Sloveniji stavljeni na raspolaganje podaci štediša bez njihovog znanja. U BiH oko 130.000 štediša potražuje oko 250 miliona eura.

Zahtjevi za povratom će se predavati do kraja 2017. godine.