Trebevićka žičara bi 2017. godine trebala biti u pogonu. Imovinsko-pravni odnosi su riješeni sporazumnim dogovorom GRAS-a i Grada Sarajeva na prijedlog Vlade KS, a 21. decembra će taj prijedlog potvrditi kantonalna skupština.

Trebevićka žičara ima za građane Sarajeva neprocjenjiv značaj. Slike žičare i panorame grada su se nekada koristile na razglednicama, a mnogi i danas sa nostalgijom pričaju o njoj.

“Pobjeći od magle po svaku cijenu, a žičara bi bila idealno riješenje”.

“Treba napraviti žičaru da idemo van Sarajeva da malo vidimo”.

“Nadam se da će to realizovati konačno i da ćemo se ako Bog da sunčati gore i zimus”, mišljenja su građana Sarajeva.

A želje se možda i ostvare nakon što je Vlada Kantona Sarajevo dala doprinos u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa zbog kojih je bila zakočena daljnja realizacija ovog projekta. Iz Gradske uprave kažu da će početkom naredne godine početi sa rekonstrukcijom.

“Taj ugovor daje pravo i mogućnost Gradu Sarajevo da započne suštinski sa rekonstrukcijom Trebevićke žičare. To znači da će prvi put Grad Sarajevo nakon potpisivanja ovog ugovora imati mogućnosti da započne sa konkretnim aktivnostima na izgradnji Trebevićke žičare“, izjavio je Elvir Hadžiahmetović.

Švicarska vojska je o vlastitom trošku 2011. godine dopremila 23 kabine u EUFOR-ov kamp u Butmiru. Četiri godine kasnije, sve stoji na istom mjestu. U oktobru 2013. iz Švicarske je došla i donacija od 3,5 miliona eura. Uslov donatora bio je da se riješe imovinsko-pravni odnosi ili će se 31. decembra ove godine odustati od projekta.

“Mi smo obavili još jedan razgovor sa donatorom, sa gospodinom Hofermanom, i objavili smo mu komplikovanost našeg sistema i on je pristao da produži taj rok i nakon 31. decembra”, dodao je Hadžiahmetović.

I dok se građani Sarajeva guše u magli za koju ljekari kažu da je opasna po zdravlje, obnovom sarajevske žičare bi se i taj problem riješio. Naime, iz samog centra grada bi se za samo par minuta moglo doći na Trebević, na ovu prelijepu planinu i uživati u čistom zraku.