Među 10 zemalja koje su najizloženije ekstremnim vremenskim uslovima čak su tri balkanske, pokazuje novo istraživanje. Prema Global Climate Risk Indexu koji objavljuje Germanwatch prvo mjesto na popisu drži Srbija, dok je na trećem mjestu Bosna i Hercegovina.
Da li su extremni vremenski uslovi krivi za smog koji guši građane BiH, ili ipak ljudski faktor?
U Temi jutra Novog dana gosti Alme Dautbegović Voloder u studiju N1 bili su Željko Majstorović, klimatolog, prof.dr. Nasiha Pozder, profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i Amna Glavić, studentica na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.
VEZANE VIJESTI
Sarajevo je zvanično najzagađeniji glavni grad u Evropi, a Željko Majstorović kazao je da se posljedstvom klimatskih promjena mijenjaju i trendovi. “Prvi znak bilo je smanjenje magle, što znači da ni smog nije bio kritičan prije pet godina. Međutim, sada su povećane oscilacije, jer imamo duže sušne periode koji su padali za vrijeme ljeta, ali su pravile štete druge vrste. Sada, stabilni periode se odražvaju na temperaturnu inverziju koja formira sloj magle, a ukoliko potraje puni se produktima zagađenja”, istakao je Majstorović.
Nasiha Pozder kaže da gradnja kakvu trenutno imamo u Sarajevu itekako je jedan od uzroka problema. Problem je i u neplanskoj gradnji te naseljima koja nisu pokrivena sistemom toplifikacije. “Nismo popravili uslove za legalizaciju gradnje, a propustili smom momenat kojim smo mogli riješiti problem individualnih ložišta”, kazala je Pozder.
Dodala je i to da “betonizacija” grada, zaposijedanje prostora i postavka objekata na mjestima gdje nisu planirani također utiču na situaciju. “Možemo to prihvatiti, opravdati, ali to je greška arhitekata i urbanista”.
Studenti Master studija Fakulteta za saobraćaj i komunikacije je u utorak, 8. decembra predložio set rješenja ovog problema, a Amna Glavić, studentica je naglasila da “rješenja treba sprovoditi u ljetnom periodu, a ne sada kada je zagađenje veće”.
Klimatske promjene ne idu u prilog
“Potrebno je adaptivno upravljanje saobraćajem, uvesti više kružnih tokova, povećati svijest građanja o javnom gradskom prevozu, ali i uvoziti automobile sa eko testom. Potrebno je Euro 3 normu podići na Euro 4 ili Euro 4”, kazala je Glavnić.
Majstorović je kazao da što se klimatskih i vremenskih prilika tiče, stanje će se pogoršavati. “Klimatske promjene rade svoje, a dobra stvar je što u Parizu još traje konferencija o klimatskim promjenama, nakon čijeg završetka će nas čekati fondovi od 100 milijardi dolara za nerazvijene zemlje”.
Kaže, da interes građana treba biti na prvom mjestu, kao i njihovo zdravlje i da novac neće niko dati dok se ne naprave kvalitetni projekti koji mogu konkurisati za finansijska sredstva iz pomenutih fondova.
“Mi propuštamo evropske fondove jer nemamo ministarstvo prostornog uređenja na državnom nivou, stoga tim fondovima ne možemo ni pristupiti. Nama treba jako velika pomoć da bismo to riješili, a pravimo kanale gdje smo jedan prethodno već uništili. Biće jako teško”, kazala je Nasiha Pozder.
“Možemo se priključiti IT sektoru koji radi na novim sistemima, možemo obavještavati građane gdje da se povuku, planirati gradnju, raditi na toplifikaciji i novim sistemima grijanja”, riječi su profesoerice na arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, Nasihe Pozder.
Glavić je ispred studenata Master studija FSK UNSA kazala da su se oni medijima obratili sa aspekta saobraćaja te predložili rješenja od najjeftinijih do onih najskupljih. “Predložili smo gradnju čistih motora barem kada je riječ o vozilima javnog gradskog saobraćaja”, što bi u budućnosti moglo dovesti do lakših “uslova za disanje” kada je u BiH riječ.
