Evropski parlament danas je u Strasbourgu s 534 glasa za i 128 glasova protiv izglasao obustavu vanrednih trgovinskih mjera za BiH.
Razlog obustave ovih mjera, koje su se uglavnom odnosile na mogućnost bescarinskog izvoza određenih prehrambenih proizvoda iz BiH u EU, je odbijanje BiH da prilagodi svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) pristupanju Hrvatske u EU. Nakon pregovora s Vijećem koji su se prvenstveno odnosili na pravno pitanje nadležnosti među institucijama, kompromis je postignut i ukoliko BiH ne prilagodi svoj SSP hrvatskom pristupanju EU, od 1. januara 2016. se suspendiraju autonomne trgovinske mjere sve do prilagodbe, navodi Tonino Pocula, zastupnik u Evropskom parlamentu.
Bosna i Hercegovina je u trenutku pristupanja u EU bila drugo najznačajnije izvozno tržište Republike Hrvatske, ali i najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredne proizvode, zbog toga je zastupnik Tonino Picula kao predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH, još u augustu 2013. pitao Komisiju koje mjere planira poduzeti da bi se očuvao trgovački opseg razmjene između zemalja članica EU-a i CEFTA-e nakon pristupanja Hrvatske.
Izlaskom s tržišta CEFTA-e Hrvatska je privremeno izgubila pravo na povlaštene carine. Tom su odredbom najviše pogođene domaća prehrambena industrija i poljoprivreda, koje na to tržište izvoze 45 posto svoje ukupne proizvodnje. Članstvom u EU izmijenili su se uvjeti izvoza te se za 20 hrvatskih najznačajnijih poljoprivredno prehrambenih proizvoda u izvozu u BIH u 2014. godini primjenjuje puna stopa carine, navodi Picula.
“Zadovoljan sam jer, kao što redovno ističem u Evropskom parlamentu, sve ostale članice CEFTA-e su već prilagodile svoj SSP hrvatskom pristupanju EU i ovo je prilika da nove vlasti u BiH dokažu svoju predanost europskom putu. Hrvatska je isto morala učiniti kada su 2004. godine Slovenija i Mađarska pristupale EU. Osim toga, smanjenje našeg izvoza poljoprivrednih proizvoda u BiH od 1.7.2013. nije kompenzirano drugim izvoznim tržištima, jer je riječ o proizvodima za koje se u kratkom vremenskom roku ne može pronaći alternativa“, rekao je zastupnik Picula nakon glasanja.
Picula je i od Komisije već ranije dobio odgovor da su odlučni u provedbi prilagodbe kako bi se osigurao nastavak tradicionalnog toka trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTE. Podsjetimo, on je i u amandmanima koji su ušli u finalno izvještaj o napretku BiH u 2013. godini pozvao zemlju na saradnju s Komisijom u vezi s prilagodbom SSP-a. Taj je amandman usvojen i u prošlogodišnjem izvještaju nakon čega je Komisija predložila suspenziju trgovinskih povlastica za BiH od sljedeće godine, stoji u saopćenju Picule.
Što se statistika tiče, 660 miliona eura finansijske pomoći je BiH primila od EU samo u prošlom budžetskom razdoblju (2007.-2013.), dok je s druge strane Hrvatska izgubila 220 miliona eura samo u prvih šest mjeseci članstva u EU, zbog odbijanja BiH da prilagodi svoj SSP, navodi Picula.
Valja dodati i da je na međunarodnoj konferenciji „Europska budućnost BiH – 20 godina nakon Daytona“, koju je zastupnik Picula organizirao s ostalim kolegama u Bruxellesu prošle sedmice evropski povjerenik za proširenje Johannes Hahn naveo je ovo pitanje kao problem između BiH i EU, a ne kao bilateralno pitanje između BiH i Hrvatske, te ga istaknuo kao jedan od tri glavna preduslova za razmatranje BiH kandidature za članstvo u Evropskoj uniji, stoji na kraju saopćenja.
