Naslovi koje svakodnevno čitamo na pojedinim portalima kontaminiraju medijski prostor, smatraju stručnjaci. Portali svojim senzacionalističkim naslovima, nastoje privući klikove, ali i podstiču govor mržnje.
“Nije slučajno zašto se širi govor mržnje na internetu. Najčešće je to zato što postoje različiti interesi. Mi danas imamo cijele grupacije ljudi koji su plaćeni zato od različitih aktera da šire goovr mržnje. Nije to samo tako bezazlene pojava, da ljudi koji imaju frustracije te svoje frustracije iznose na prostoru koji je neuređen”, kazala je Lejla Turčilo, profesorica FPN-a Sarajevo.
Kao konkretan primjer iz Vijeća za štampu navode blog Vijesti ummeta, koji su upravo po prijavama za širenje govora mržnje proslijedili nadležnim policijskim institucijama.
“Vijeće za štampu je zatražilo hitnu reakciju institutcija povodom internetske platforme odnosno bloga Vijesti ummeta, ali još do danas nismo dobili informaciju da li je ta prijava u proceduri, odnosno kakav je njen trenutni status”, riječi su Maide Bahto – Kestendžić iz Vijeća za štampu BiH.
Prijava građana u ovoj godini je znatno manje nego u prethodnoj, svega 210, od čega se blizu 40 posto odnosi na govor mržnje. No, to ne znači da je govora mržnje bilo manje, nego da građani ne znaju da na taj način mogu reagirati. Međutim, prijave bez uređenog zakonskog okvira, ne daju rezultate.
“To bi se vrlo lako moglo riješiti, kad bi se kazne bazirale na nekim finansijskim kaznama, znači na kaznama upućenim prema medijima, naradno da nikome ne bi bilo u interesu da gubi neki iznos sredstava svaki mjesec”, stav je Miralema Tursinovića iz Omladinskog resursnog centra u Tuzli.
Pored finansijskih sankcija, zakonom koji već dugo vremena stoji blokiran u federalnom parlamentu, za širenje govora mržnje predviđene su i zatvorske kazne od tri mjeseca do tri godine.
“Moramo građanima jasno reći da svi oni koji šire govor mržnje, se mogu vrlo jednostavno naći putem IP adresa i protokola. Vi niste nevidljivi bez obzira na to što mislite da jeste jer niste dali svoje ime i prezime. Ali isto tako moramo biti oprezni da regulacijom govora mržnje ne ugrozimo slobodu govora”, kaže Turčilo.
Pod tom krinkom su, podsjeća profesorica Turčilo, hapšeni blogeri i novinari u RS, koji su kritički pisali o vlasti u ovom bh. entitetu. Upravo je to zamka u koju se NE smije upasti, poručuje.
N1 pratite putem aplikacija zaAndroid | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter |Facebook.
