Odluka o tome da li će u Bosni i Hercegovini biti održani lokalni izbori u oktobru 2016. godine ili će se mandat aktuelnim zvaničnicima na lokalnom nivou i u Brčko distriktu produžiti do 2018, bit će poznata sredinom januara, javlja Anadolu Agency.
“Što se tiče SNSD-a, mi smatramo da treba da budu lokalni izbori 2016. Ali, postoji inicijativa značajnih političkih partija da se lokalni izbori odgode i da se spoje lokalni i opšti izbori. U tom smislu tražena je opšta saglasnost i konsenzus, iako treba napomenuti da bi ukoliko bi se ovakva odluka donijela bila neophodna promjena Ustava FBiH u smislu trajanja mandata u lokalnim skupštinama i Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi i teritorijalnoj organizaciji u RS-u. U tom smislu razumijem da su ciljevi da se dobije veći obim saglasnosti o tom pitanju”, istakao je Prodanović.
Naveo je kako je “bliža opcija da se mandat aktuelnim lokalnim zvaničnicima produži za još dvije godine, nego da mandat izabranih na lokalnim izborima 2016. godine traje samo dvije godine do 2018, a da se potom oni održe zajedno sa opštim ili unutar perioda tri do šest mjeseci te godine”.
“Mislim da je jedan od razloga koje političke partije predlažu takvu ideju zasnovan na povećanju prostara u smislu provođenja reformskog procesa i aplikacije za članstvo BiH u EU radi sticanja statusa kandidata, kao i takođe pitanjima implementacije presude Ustavnog suda BiH o Statutu Grada Mostara, kao i presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci u smislu izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Dom naroda Paralementarne skupštine BiH”, istakao je Prodanović.
On je naveo kako “ne postoji saglasnost da se veći izborni prag uvede za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, ali da postoji spremnost da se raspravlja u konkretnom slučaju da se cenzus za kantonalne skupštine poveća sa tri na pet posto”.
“Mi u SNSD-u smatramo da bi trebalo povećati izborni prag sa tri na pet posto na lokalne skupštine, ali nismo o tome imali saglasnost SDA”, rekao je Prodanović.
Prodanović je naveo da mandat ostaje vlasništvo izabranog predstavnika zakonodavnog tijela, što je ocijenio značajnim.
“Ostala je otvorena rasprava, koja nije završena, jer se o tome nismo izjašnjavali o otvorenim ili zatvorenim listama. Iako smatram da demokarstke standarede koje smo dostigli ne bi trebalo vraćati korak nazad”, rekao je Prodanović.
U Bosni i Hercegovini se u izbornom zakonodavstu primjenjuje princip poluotvorenih lista u okviru kojeg birači moglu na glasačkom listiću glasati za jedan politički subjekat i jednog ili više kandidata putem preferencija unutar te liste ili samo za jednog nezavisnog kandidata.
“Postoji već saglasnost u nizu amandmana, prije svega, na ranije usaglašene od prethodne Interresorne radne grupe i neka druga tehnička pitanja. Ozbiljno se raspravlja o poboljšanju kvaliteta rada biračkih odbora. Napravljena su poboljšanja u smislu povećanja potrebnog broja potpisa za kandidaturu političkih subjekata i nezavisnih kandidata za sve nivoe vlasti u slučajevima kada se oni prijavljuju na izbore, a nemaju već izabrane predstavnike ili se prvi put natječu. Utvrđen je i novi sistem povrata sredstava za taksu za kandidaturu ukoliko politički subjekat ili kandadat osvoji jedan broj mandata ili ukoliko ne osvoji, a da je taj procenat bar jedan trećina osvojenih glasova od posljednjeg dodijeljenog manadata”, pojasnio je Prodanović.
Interresorna radna grupa nije raspravljala o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju politikčkih partija BiH po preporukama Skupine zemalja za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO) što je ostalo za narednu sjednicu.
“Postoji mogućnost da do kraja godine imamo još jedan sastanak, a početkom januara morat ćemo imati dvodnevne radne sastanke. Uvjeren sam da ćemo doći do rješenja koja bi definitvo otklonila sve dileme do kraja januara i uputiti prijedloge izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u parlamentarnu proceduru”, poručio je u razgovoru za Anadolu Agency Lazar Prodanović.
