Razuman napredak u provođenju reformske agende, mehanizam koordinacije i adaptacija Sporazuma o stabilizaciji I pridruživanju, tri su uslova koje BIH vode prema ispunjavanju kredibilne aplikacije za članstvo u EU. Po ko zna koji put ovo je danas obračajući se na svečaniom prijemu za novinare izjavio i ministar vanjskih poslova BIH Igor Crnadak.

Prvi čovjek bh. diplomacije o datumima danas nije želio govoriti, Za razliku od ocjena iz bh. Predsjedništva kako će aplikacija biti podnesena u januaru, on je bio oprezniji.

“Mi u ovom trenutku ne možemo tačno da kažemo kada će biti podnesana, zavisiće od dosta stvari. Mnogo toga je u toku, ali nakon toga očekujemo pozitivan odgovor, prihvatanje aplikacije. Onda nam slijedi ulazak u ozbiljan posao, svakodnevan rad na hiljade ljudi u administraciji. To je jedan ogroman posao koji nas čeka, ali ja se nadam da ćemo uspjeti”, kaže Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.

U javnosti se do sada uglavnom špekuliralo o modelu po kojem će funkcionisati mehanizam koordinacije. Predsjedništvo BiH je na posljednjoj sjednici donijelo zaključak da sve odluke koje budu donesene na tu temu budu usaglašene sa Ustavom BiH. Da li to znači da će umjesto jednim glasom kojeg zahtijeva EU odgovarati tri i država i entiteti i kantoni, najkonkretniji je bio Dragan Čović.

“Sukladno ustavnim nadležnostima, ako je županija/kanton po Ustavu nadležan za obrazovanje, onda je to tako”, kazao je Čović.

No konsenzusa oko ovog pitanja još uvijek nema, kao ni odgovora kako zaštititi domaću proizvodnju i istovremeno odgovoriti zahtjevima EU za liberalizaciju tržišta, odnosno primjenu tradicionalne trgovine. IZ VTK kažu da se bh. privreda ne treba se plašiti

“Konzumacijom naših proizvoda ne trebamo se plašiti što će doći iz inozemstva i uvijek se plašimo da ne popijemo svoju domaću vodu. Mi smo prošle godine uvezli 130 miliona litara vode i ne može me niko uvjeriti da nemamo kvalitetnu vodu ili bilo koji drugi prozvod što će osigurati negativan plasman naših prozvoda. Bitna je naša svijest o domaćim prozvodima”, kažeBruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.

No pritom se zaboravlja da će teško biti konkurentan u državi u kojoj i minimalni poticaji kasne mjesecima a povoljnih kreditnih linija nema dovoljno. Dok zvanični Brisel pozdravlja federalni Zakon o radu kao dobar primjer provođenja Reformske agende, u Sindikatu upozoravaju:

“Mi nismo zadovoljni jer se od početak krenulo naopako, jer se trebalo krenuti od onoga od čega bježi vlast sve vrijeme. To je kažnjavanje korupcije, kriminala, loše privatizacije”, kaže Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

A sta je zapravo reformski put do sada donio građanima, Sarajlije uglavnom komentiraju u negativnom kontekstu.

BiH će naredne godine podnijeti aplikaciju za članstvo u EU. Taj zahtjev kako su poručili u Predsjedništvu ne znači ništa, tek dobru volju da se želi ići korak dalje.

Aplikacija će biti razmatrana tek u šestom mjesecu kada se očekuje novi saziv Vijeća EU. Do tada ostaje lobiranje prema evropskim parnerima i nada građanima da će u godinama koje dolaze biti ipak bolje.