Gost emisije Pressing na N1 bio je vladika Grigorije, vjerski službenik koj nikoga ne ostavlja ravnodušnim, kazao je da su različitosti koje ima BiH u vjerskom i kulturnom smislu neophodne, i da bi svi trebali biti sretni i zadovoljni što imamo priliku živjeti među tim različitostima.

U samom uvodu, vladika je odgovorio na pitanje Amira Zukića mogu li vjerski služebenici biti bolji od političara u BiH?

“Teško pitanje, jer kad postavimo tako stvari dolazimo u opasnost da se nadgornjavamo. Zadatak svakog čovjeka je da bude bolji. Vjerski službenici moraju biti u službi onoga ko je najbolji, a to je Bog. To nije dato, nego zadatao. Naš zadatak je da budemo hrabri i istrajni na putu dobra”, jasan je vladika.

“To isto važno i za one koji se bave politikom, ali njihovi ciljevi su drugačiji, kraći i imaju manje osjećaja za to. Vjerski službenici su odgovorniji u horizontalnom i vertikalnom smislu, a političari samo u horizontalnom”, dodao je.

U BiH se prepiluću istok i zapad, jake snage različlitih vjera i kultura se predstavljaju kao prokletstvo? Da li je to zaista tako, upitan je Grigorije.

“Imamo ta iskustva kad smo se klali, ubijali, otimali imovinu i palili kuće, činili najgore zločine jedni drugima. To iskustvo koje je iza nas opominje da smo na raskršću koje je krvavo i prokleto. Ne treba tako posmatrati stvari. Cijeli svijet, pogotovo na mediteranskom je različit. Tako mogu govoriti i ljudi u Jerusalemu, Siriji, Palestini… Mislim i dalje tvrdim da je različitost naše veliko bogastvo i prilika koja nam se uvijek otvara. Različitosti su dobre i neophodne. Podjele i sukobi nisu dobri, i to treba razdvojiti”, pojašnjava vjerski poglavar.

Vladika Grigorije je u nekoliko navrata kazao da ako se ponove devedesete godine, onda smo glupi, a da li se dovoljno naučilo?

“Vjerujem da je tako. Ljudi nisu glupi, ali ono što ih čini ozbiljnijim jesu rane koje nose na sebi”, dodavši da u bilo kojoj ulici i kući se mogu sresti osobe koje nose neku tužnu priču i ljude koji nose rane.

Ljudi koji nose te rane, ako ne dozvole da im se ne ozlobi srce, oni znaju šta znači rat. Oni koji su ga doživjeli, mnogi su na ovim prostorima, trebali bi da govore ljudima bez tog iskustva, da im kažu šta sve rat nosi, poručuje Grigorije.

“Glupo bi bilo obnoviti te rane, a još gluplje je da ne pomognemo onima koji nemaju takvih rana”, nadovezao se.

Suživot u jugoslavniji je nazvao neiskrenimi lažnim. Može li se graditi iskren suživot danas u BiH i regionu?

“Lažni mir, lažno jedinstvo su jednako opasni kao nemir i nepoštovanje. Preporučujem da ljudi budu iskreni i da budu ono što jesu”, stav je vladike Grigorija. 

“U Jugoslaviji je bila prisutna ‘ateizacija’ svega mogućeg. Tražilo se od ljudi da se odreknu onoga što jesu i da budu nešto treće. Prvo su bili Jugosloveni, pa su bili malo muslimani, pamalo pravoslavci, pa malo katolici. Na kraju je ispalo da nisu bili ništa, i to je bio veliki problem. Otkrio se u rezultatu raspada Jugoslavije. Još gore je krvoproliće i ubijanje ljudi”.

Teško je biti iskren. Svi smo pomalo licemjeri. U tome je opasnost, klaže vladika.

“Hristosovo evanđelje je prožeto opraštanjem. Najstrašnije je da vjerski lideri budu licemjeri. Opasno je da pričamo o miru a ne nosimo ga u duši i ne propovijedamo” rekao je u programu N1.

Smatra da je nedolično je da se govore bombastične izjave tipa “divno nam je, dobro živimo, poštujemo se i slažemo”.

“Ja vjerujem u ono što vide ljudi. Iskren kontakt mene i nekog muftije, mene i nekog pravoslavca, mene i nekog katolika. U to vjerujem”.

Vladika Grigorije: Mi koji živimo u BiH smo u suštini dobar narod

Važno je da to da se niko ne zatvara u svoj geto. Da komuniciraju i jedan drugog osjete i steknu povjerenje. To je početak onoga što je neophodno inače će biti jako teško, pojasnio je vladika Grigorije.

Da li je BiH dovoljan okvir, ili je opcija zatvoriti se u geto?

“Ja sam rođen u BiH. Živio sam u jednoj jako multietničkoj sredini, Varešu. Rudarsko mjesto u koje su ljudi dolazili sa svih strana. Tada su postojali razni mali getoi. Međutim, ljudi su se susretali, imali kontakte, igrali sport…i nije to bilo ništa saživljeno u apsolutnom smislu. Poznavali smo jedni druge, a nismo zazirali jedni u drugoe. Sada je na snazi veće grupisanje”.

“Kad god živimo jedni pored drugih, živimo sa onima koji su pored nas. Ako bismo svi sebi napravili po državu, ona bi morala biti otvorena prema drugima. Zatvorena antologija je pogubni promašaj. Kakav god identitet imaš moraš biti otvoren prema drugima”.

Uplitanje drugih država iz regiona, pa i onih udaljenih uzrokovalo svađe i ratove, i koliko je to danas problem?

“Ne možemo da kažemo da može bilo ko da se zatvori u cjelinu i ne prima druge uticaje. Naša sposobnost da imamo svoj identitet i primamo ono što je dobro od drugih. To je ono što nas čini zdravim”, pojašnajva crkveni poglavar.

“Mi smo u suštini dobar narod, mislim na sve ljude koji žive u BiH. Samo smo bili u mnogočemu naivni. Ko nam je kriv što primamo loše uticaje”.

A da li je vladika Bosanac ili Hercegovac, ili Bosananc i Hercegovac?

“95 posto Bosanac, 100 posto Hercegovac. Nakalemio sam se, ali hercegovački korijen je jak. Prije svega sam hrišćanin i svi volimo mjesto gje živimo. Suština našeg postojanja je da se otvaramo šire i više, a naše lokalno da nam bude kosmos”, kazao je.

On je svojevremeno pozivao Srbe da se vrate u Mostar, a kaže da su ga poslušali su u mnogočemnu. Proces povratka nije jednostavan. Mladi ljudi su se vratili istekli status i položaj.

“Treba imati u vidu da se nije lako vratiti. Sa zajednicom sam u Mostaru sve više zadovoljan. Kritički su nastrojeni, teški, očekuju mnogo više od mene nego što mogu. Ova zajednica do 6.500 ljudi će biti i brojnija, ali i kvalitetnija”, dodao je.

Grade se crkve, džamije, ali gradi li se život oko bogomolja

“To će biti problem kada počnemo gledati rezultate grada iz šire perspektive. Moja teorija je da uzalud gradimo crkve ako nema života oko njih. Džaba ih gradimo ako nema razumnih bića koji će tu dolaziti. Moramo se brinuti o bolnicama, školama i životu. Politika i političari su postali sve, i sve se vrti oko njih. To je velika zabluda”, stav je vladike Grigorija.

Zašto u BiH političari i vjerski lideri nisu zajedno pozvali ljude da se vrate svi na svoje

“Lako je reći. Nije lako pokrenuti narod i vratiti ih u neizvjesnost. Ono što mislim da je problematično jeste ekonomija. Ona diktira stvari. Ljudi idu gdje ima posla. Nama Srbima se desilo da sav narod ode u Beograd i Novi Sad. Niko neće sa boljeg na gore”, rekao je Grigorije u Pressigu na N1.

U rubrici X Ray, vladika je na kratka pitanja Amira Zukića odgovarao kratkim odgovorima:

Popovi, hodže i svećenici bolje organizovani od političara: Sve je to tu negdje. Malo smo relaksiraniji. Oni gledaju kako će proći na izborima.

Vjerujete li da če preživjeti multietnička i multikonfesionalna BiH: Vjerujem da je preživjela.

Koja vam je politička opcija najbliža: Teško pitanje. Najbliža mi je demokratnija. Ne podnosim totalitarizam.

Emir Kustirica kao gradonačelnik Trebinja: On to već jeste u počasnom smislu. Zalažem se da on to bude.

Milorad Dodik: Dobar čovjek.

Mladen Ivanić: Dobar političar.

Mladen Bosić: Ne poznajem ga da bih mogao komentarisati. Izgleda mi uplašeno.

Daragan Čavić: Razuman, pametan, dobar čovjek i političar.

Dragan Čović: Ko to biješe? Razuman, pametan, dobar čovjek i političar.

Bakir Izetbegović: Složena ličnost ali sigurno dobar političar.

Fahrudin Radončić: Jedini koji ima šanse da preživi kao biznismen u politici.

Aleksandar Vučić: Trudim se da ne mislim previše o njemu, komplikovan je.

Tomislav Nikolić: Zanimljiv čovjek. Tipičan srpski domaćin koji je postao predsjednik.

Kolinda Grabar Kitarović i Tihomir Orešković: O mandataru ne znam ništa, a o gospođi Kolindi nemam komentar osim da izgleda kao energična žena, što nije loše za Hrvatsku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.