Srbija se nije i neće opredjeljivati i miješati u proces uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini davanjem podrške bilo kome: oni su zauzeli potpuno neutralan stav i ja ga smatram potpuno logičnim, rekao je u intervjuu za Anadoliju Mladen Ivanić, novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz srpskog naroda.

“Prije četiri godine sam oštro kritikovao gospodina Tadića (Borisa, tadašnjeg predsjednika Srbije) što je došao na predizborni skup gospodina Dodika (Milorada, predsjednika SNSD-a) i kao predsjednik Srbije podijelio srpski narod zapadno od Drine na one koje voli – to su bili SNSD-ovi i one koje ne voli- to su bili glasači svih onih drugih. Mislim da su i rukovodstvo Srbije i gospodin Vučić (Aleksandar, aktuelni premijer Srbije) i gospodin Nikolić (Tomislav, aktuelni predsjednik Srbije) pokazali najveću mudrost da ne ulaze u opredjeljivanje ni prema kome, da se ne petljaju u unutrašnji proces i da sarađuju sa svima”, ocijenio je Ivanić.

Srbija uvažava i Ivanića i Dodika

Naglasio je kako je uvjeren da će imati dobre odnose sa vlastima u Srbiji iako je na poziciju člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda izabran u ime opozicije, isto kao što zna, navodi Ivanić, da dobru saradnju ima i Dodik, iako je izabran iz drugog političkog bloka.

“Srbija će uvažavati i njega i mene. Ja mislim da je to jedna potpuno logična situacija”, naglasio je novoizabrani član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda. 

Za Anadoliju je potvrdio da “svi koji su govorili da imaju direktnu podršku Srbije, zaista, jesu govorili neistine”.

“Srbija se u ovim izborima nije direktno miješala. Drugo je da li je neko imao više pristupa medijima, da li je neko tamo bio: to su već detalji, ali neke ozbilnije političke podrške niko nije imao”, naveo je Ivanić. 

Što se tiče onih koji su potpisali dogovor – Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF), te Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Narodnog demokratskog pokreta (NDP) okupljenih oko Saveza za promjene, navodi Ivanić, spremni su po konstituisanju Parlamentarne skupštine BiH  odmah formirati vlast na nivou Bosne i Hercegovine.

“Mi smo međutim ostavili prostora i za četvrtog partnera, a to je HDZ BiH. Očekujemo da se HDZ BiH priključi i ako se to desi Savjet ministara može biti formiran do kraja godine i to bez većih problema. Ako se HDZ BiH ne priključi onda ostaje period političkog ispipavanja, ali i u toj varijanti naravno, postoji način da dođemo do formiranja Savjeta ministara BiH. Mi to ne bismo voljeli, ali postoji i ta opcija. To bi onda značilo da bi se Savjet ministara formirao u prvoj polovini januara”, ističe Ivanić.

Niko ne želi eliminisati HDZ

Navodi kako se HDZ-u BiH daje potpuna sloboda bez ikakvog ograničenja da u potpunosti odredi pozicije koje pripadaju predstavnicima hrvatskog naroda. Sa tog stanovišta HDZ BiH, cijeni Ivanić, “ne može imati niti jednu primjedbu: i to ne samo u Savjetu ministara nego i u Vladi FBiH”.

“Dakle, niko ne želi da eliminiše HDZ BiH iz određivanja hrvatskih kadrova. Jedino što u takvim odnosima može odrediti HDZ BiH da ne bude to je taj dogovor koji je imao sa gospodinom Dodikom. Ako je to njima čvršće nego što su interesi hrvatskog naroda, onda je to njihova politička odluka. Na njima je da se tako opredijele. Oni sada prigovaraju da neko radi mimo njih: ne bi rekao da je tako. Oni su prvi ušli u pregovore, prije drugih, i napravili osovinu za koju se ipak, pokazalo da nije dovoljno čvrsta da može da odredi relacije u Bosni i Hercegovini”, cijeni Ivanić. 

Demantira navode da su SDA-DF i Savez za promjene dogovarali rješenja koja se tiču uspostave ministarstva poljoprivrede na nivou Bosne i Hercegovine, promjene ustavnih aranžmana i druge stvari o kojima se ovih dana govori u javnosti u BiH

“Niko nije špekulisao o tome osim gospodina Dodika. Očito on govori ono što bi volio da je bilo predmet razgovora. Nije bilo nikakve priče o državnim ministarstvima, pogotovo ne novim, nije bilo govora o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. To su gluposti i prebacivanja potpuno na drugu stranu u odnosu na ono što je stvarno dogovoreno”, ističe Ivanić. 

U intervjuu za Anadoliju Ivanić navodi da je dogovoreno nekoliko načelnih i tri vrlo konkretne stvari. Konkretne stvari su, naglašava Ivanić: da se otkoči mehanizam koordinacije – omogući ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i time pristup Bosne i Hercegovine svim fondoima.

“To je za Bosnu i Hercegovinu izuzetno bitno. To (mehanizam koordinacije) je bio strah hrvatskog naroda da mogu biti preglasani. Postoji neka vrsta načelnog dogovora da u slučaju da nema konsenzusa definitivnu odluku bi konsenzusom donosilo Predsjedništvo BiH. Time je i hrvatski interes u potpunosti zaštićen”, zaključuje Ivanić.

Manja potrošnja i stabilniji budžet 

Dogovoreno je, navodi, i knjiženje perspektivne i neperspektivne vojne imovine. Tako bi ona perspektivna bila knjižena na Ministarstvo odbrane BiH, a to je utvrdio i prethodni, odlazeći, saziv Predsjedništva BiH. Neperspektivna imovina bi bila prepuštena entitetima i opštinama.

“Oko toga nema političkog problema i to bi omogućilo nastavak obaveza Bosne i Hercegovine u odnosu na ugovore sa NATO-om koje je svojevremeno potpisalo prethodno Predsjedništvo BiH i gospodin Radmanović (Nebojša, odlazeći član Predsjedništva BiH)”, navodi Ivanić. 

Zajednički dogovor je i da se izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) i da se umjesto do 10. obaveze po izdatim fakturama plaćaju do kraja mjeseca i da se tako da “daha privrednim subjektima da mogu malo da žive i da mogu da imaju veću finansijsku slobodu”. 

Ostalo su opredjeljenja da se smanji javna potrošnja, da se budžeti učine stabilnijim, dakle, navodi Ivanić, vrlo jasni dogovori praktične prirode.

“Mi smo se, inače, dogovorili da teške teme ostavimo po strani, da idemo sa onim što je prihvatljivo svima, a to su bile ove tri stvari. Mislim kako će one biti veoma pozitivno primljene i da će to biti dobro za Bosni u Hercegovinu jer će BiH imati drugačiju sliku o sebi. Sve gluposti o kojima Dodik priča je očito ili ono što je njemu bilo traženo ili nešto što je rezultat njegovog starovremenskog razmišljanja”, naglašava Ivanić. 

Iako je knjiženje vojne imovine: perspektivne i neperspektivne jedan od uslova za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) Ivanić cijeni kako se daljnji koraci BiH ka NATO ne trebaju očekivati.

“Mislim da nije realno ići dalje od ovoga što smo se dogovorili, a to je da se uknjiži vojna imovina, jer je to dogovor koji je postignut ranije, a to je dovoljno. U toku ovog mandata bilo šta drugo što bi značilo veći korak ka NATO-u nije realno, niti će NATO to od nas tražiti”, zaključuje Ivanić. 

Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda smatra kako je imidž Bosne i Hercegovine loš i kako se mora učiniti da on bude izmijenjen nabolje.

“Bosna i Hercegovina je posljednja na putu ka Evropskoj uniji od svih zemalja u regiji. Niko ozbiljan, ili vrlo malo političara državnika je dolazilo u Bosnu i Hercegovinu u posljednje četiri godine. Prethodni saziv Predsjedništva BiH je bio vrlo neaktivan u tom smislu. Sve se svodilo na par lokalnih i regionalnih posjeta. Mislim da je obaveza Predsjedništva BiH da to promijeni. Ali, da bi se to desilo mora imati nekoliko konkretnih poteza koje će unijeti pozitivnu klimu i pozitivan ambijent: ako mi brzo formiramo vlast, ako zaista deblokiramo mehanizam koordinacije već to je dovoljno da dobijemo pozitivnu vijest sa kojim možemo ići u svijet s obzirom da možemo tražiti partnere i podršku od prijatelja i ja vjerujem da to može da se uradi”, naveo je Ivanić.

Ozbiljni regionalni projekti 

Rekao je da želi i da će to raditi i unutar Predsjedništva BiH, ali da to neće zavisiti samo od njega. Bitno je, smatra, da i druga dva člana Predsjedništva BiH imaju isti prioritet. Vjeruje kako će već 17. novembra, popodne kada budemo imali neformalni sastanak, neke principe u tom smislu i dogovoriti. 

Saradnja sa susjedima, cijeni Ivanić, je bila sasvim korektna i u prethodnom periodu.

“Ja mislim da mi sada moramo izaći korak dalje: mislim da bi bilo dobro da u ovom mandatu Bosna i Hercegovina pokrene barem jednu regionalnu inicijativu. Ne sjećam se da smo imali ijednu ozbiljnu regionalnu inicijativu, ne sjećam se da smo imali iti jedan ozbiljan napor da ovdje pokušamo privući i ozbiljne državnike iz Evrope. Nije bilo argumenata. Bosna i Hercegovina je posljednjih osam godina bila stalno u nekim sukobima i svađama, potpuno besmislenim. Kad pogledate gdje smo danas – na istom mjestu gdje smo bili i prije osam godina,  s tim da je u međuvremenu narod siromašniji, zaposlenih manje i privreda u težoj situaciji”, navodi Ivanić.

Ivanić je kazao da očekuje i želi da bude osmišljeno nekoliko ozbiljnih regionalnih projekata, iako je u ovom trenutku teško reći kojih, i založi se da se za njih dobije podrška i na neki način u prostor BiH privuku “ozbiljniji državnici i pokuša da iz toga izađe nešto pozitivno: ne samo unutar BiH nego i regionalno”. 

U tom kontekstu smatra da bi saradnja država Zapadnog Balkana bila od iznimnog značaja. 

Kao ministar inostranih poslova je, navodi, svojevremeno predlagao i uspio dobiti da kada se održavaju sastanci ministara Zapadnog Balkana onaj koji tog trenutka predsjedava procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi obavezno govori u ime regiona.

“To je bila praksa u tom periodu, za koju čujem kako se u posljednje vrijeme izgubila. Mislim kako bi bilo veoma značajno taj proces saradnje reafirmisati i to je jedna od stvari kojom se mislim baviti. Da onda u tom smislu procesa reafirmacije saradnje dobijemo jednu regionalnu, gotovo pa instituciju koja nam omogućava da jednim glasom nastupamo prema EU. Od toga samo svi zajedno možemo imati koristi. Naravno da se na to lijepi specifičnost svake zemlje, naravno da regionalni pristup ne znači da oni koji su sporiji treba da koče one koji su brži, ali puno lakše je i ozbiljnije kada region govori jednim glasom. Ja ne vidim puno razloga da ne bude tako”, zaključuje Ivanić.

I dok se za nivo Bosne i Hercegovine zna sa kim će Savez za promjene, u bh. entitetu RS, navodi Ivanić, za formiranje parlamentarne većine ne računaju ni nakoga posebno.

“Mi smo potpuno svjesni činjenice da će gospodin Dodik učiniti sve da Savez za promjene ne formira vlast u RS-u. Čak i da dođemo sa 42 potpisa, kao što je rekao, ovih dana, on nema namjeru da da mandat. Dakle, RS ulazi u jedan period u kojem će Dodik čuvati sebe i svoju vlast. Pretpostavljm i da imamo 42, a iskreno još uvijek nemamo, on ne bi dao mandat. Mislim da RS zbog takvog jednog osionog stava gospodina Dodika ulazi narednih nekoliko mjeseci u jednu nestabilnu političku situaciju. I on ako bude u prilici da formira vlast, do jučer je govorio da ima 45, nakon sastanka opozicionih poslanika je govorio da ima 42, ako je to tako onda je to tako tijesna većina da ako tokom zasjedanja ne budu svi zdravi neće imati većinu”, navodi Ivanić.

“Volio bih da Turska investira i u RS” 

 Ne postoje mehanizmi, naglašava Ivanić kojim bi se predsjednik RS-a “natjerao” da mandat povjeri nekome. Na njemu je, navodi Ivanić, da opredjeli šta to “znači za njegovu i sudbinu Republike Srpske”.

Ivanić ističe kako se iz opozicije “ne boje raspuštanja Narodne skupštine Republike Srpske”.

“Naprosto, mi smo uvjereni da bi raspuštanjem i vanrednim izborima dobili još više glasova. Već se pokazalo da su već detronizovani i on i SNSD. Mislim da bi novi izbori već za mjesec dana donijeli potpuno drugačiji rezultat, jer se pokazalo da je on slab. Sumnjam da će on stoga posegnuti za time. On će sve učiniti da pokuša da sam formira vlast. Vidjet ćemo da li će uspjeti. Mi pokušavamo da dođemo do svojih 42. Vidjet ćemo kakav će krajnji rezultat biti. Ali, podsjetit ću: za razliku od njega koji je rekao kako ne namjerava dati mandat, gospodin Čavić je svojevremeno kada je upravo Dodik imao većinu, kao pravi demokrata njemu dao mandat. Ovdje je u pitanju i testiranje koliki je Dodik istinski demokrata. Ja sam siguran da nije”, zaključuje Ivanić.

Kao ministar inostranih poslova, navodi da je dosta radio sa diplomatskim predstavnicima Turske.

“U pitanju je jedna ozbiljna zemlja. Ono što će biti moja sugestija da se Turska mane teških, ideološki ozbiljnih riječi, a da svoj uticaj koristi prije svega na ekonomskom planu. Iza investicija, iza ulaganja, iza dobrih trgovinskih odnosa dolaze i politički uticaji. Mislim da je u prošlosti koliko svjesno, koliko nesvjesno znalo biti malo težih ocjena koje nisu jednako primljene kod svih naroda u BiH. Mislim da tu treba malo više balansa. Volio bih da Turska investira. Volio bih da investira ne samo u Federaciju BiH, nego da investira i u Republiku Srpsku. Volio bih da na takav način pokaže pravi odnos i volio bih da prevaziđe zastoj koji je imala sa Srbijom posebno nakon onih priča o Novom Pazaru i Kosovu”, ističe Ivanić.

Navodi da bi volio da se “to prevaziđe” i da se vrate dobri odnosi između Srbije i Turske, kakvi su bili, jer bi to moglo da znači otvaranje ponovnih trilateralnih sastanaka.

“Za sada mislim da je to nerealno, ali da treba polako i sigurno pokušati te neke blage rane kojih je bivalo u prošloj godini ili dvije dana da se to na neki način zaliječi i da se uđe u bolje odnose. Turska nesporno ima značajnu ulogu i uvijek ću insistirati da ona bude dominantna u oblasti ekonomije. Mislim da je to ono što je najtrajnije: od čega ljudi imaju najveću korist. A, da bude što je moguće manje teških riječi ideološke prirode koje nikome ne koriste”, zaključio je Ivanić.