Nana Muniza od penzije plaća 20.000 KM za povrat imovine

Vijesti 08. jan 201618:33 > 19:27
N1

Teške godine su iza povratnika na prostor istočne Bosne. Ekipa N1 posjetila je danas Munizu Oprašić, jednu od rijetkih povratnica u višegradsko selo Okrugla. Njena priča govori o problemima i preprekama kojima je i danas, 12 godina nakon povratka, izložena.

Munizu Oprašić zatičemo na ulazu u kuću. Kaže, u zimskom periodu iz nje izađe jedino po naramak drva. Spremajući pitu na siniji, priča o teretu samoće.

“Sin mi rijetko dođe, moraju djeca u školu”, kaže Muniza koja dodaje da kada uči Fatihu shvati da je njenih mnogo nrtvo.

“Kad učim Fatihe, pa Allahrahmetile onaj, Allahrahmetile ovaj. Ono što je ostalo razišlo se”.

U selu Okrugla, nadomak Višegrada, nana Muniza je povratnica od 2004. godine. Vratila se sa suprugom, a danas, nakon njegove smrti, mora sama obezbijediti osnovne uslove za život.

“Bogami sve platim, i koševinu i kupljevinu. Imam vrta malo, uzorala sam jesenas. I to sam platila, te posijem sebi. Imam kozu, dvije-tri kokoši i meni dosta. Evo, pita je tu, hoće li izgoriti, neća valjda”, otkriva nana.

Munizi pri povratku nije bilo lako. U svojoj kući zatekla je porodicu Jokić, međutim povrat imovine nije joj bio nimalo lagan. Naime, odmah po saznanju da će kuća biti vraćena pravnom nasljedniku, Jokići su angažovali advokata, koji je zatražio obeštećenje za ulaganja u kuću i popravke. Nakon ponovljenog sudskog procesa, presuđeno je u korist Jokića. Muniza je za kaznu, zatezne kamate i sudske troškove bila dužna platiti više od 20 hiljada maraka. Nakon što su joj za isplaćivanje kazne počeli skidati od minimalne penzije, reagovalo je Federalno ministarstvo izbjeglih i raseljenih osoba. Ministar Edin Ramić obećao je da će sufinansirati troškove kako bi nana Muniza u samoći bar malo bila mirnija.

No, nije ovo jedini slučaj. Predsjednik Skupštine Opštine Višegrad priča da je to i u ovom i u drugim povratničkim mjestima česta pojava u Republici Srpskoj. To je politika koja, kako kaže, ipak ne može narušiti dobre komšijske odnose kakvi se nakon rata strpljivo grade.

“Svodi se na dobre komšijske odnose, ne baš kako je prije rata bilo, ali nema nekih velikih problema u posljednje vrijeme”, otkriva Suljo Fejzić, predsjednik SO Višegrad.

Na Drini ćuprija i dalje spaja dvije strane, no nažalost, mještani svjesni su kako se još mnogo mora raditi na povjerenju.

Višegrad spada u gradove sa najnižom stopom povratnika. Bošnjačkih povratnika je ove zime u gradu na Drini blizu 700.

Opširnije u prilogu Ediba Bajrovića.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.