Bowie i rat u BiH: Od planiranja koncerta do slike silovanja

Vijesti 14. jan 201608:48 > 08:51
Reuters

Smrt slavnog muzičara Davida Bowieja je pogodila cijeli svijet i posljednjih dana se svi prisjećaju ovoga poznatog pjevača i humanitarca, a jedan od njih je i David L. Phillips. Phillips je inače direktor programa za izgradnju mira i prava na Univerzitetu u Kolumbiji.

Phillips je rekao kako je Bowieja upoznao 1994. godine tokom rata koji se dešavao u BiH.

“Bowie je bio jako potresen etničkim čišćenjem bosanskih muslimana koje su istrebljavali Hrvati i Srbi. On je svoju slavu koristio diskretno, ali efektno kako bi podigao svijest u vezi sa događajima u Bosni. Poznavao sam Bowieja kao humanitarca i čovjeka od principa”, započeo je svoj tekst Phillips.

“Bowie i ja smo se upoznali u muzeju Imperial War u Londonu. Bio sam u društvu Harisa Silajdžića, bosanskog premijera. Dogovor je organizovao Bob Summer, bivši direktor Sony Musica i njegova žena Susan”, nastavio je svoju priču.

“Svrha našeg sastanka je bilo da pogledamo sliku koju je posjedovao Bowie a koja je nazvana ‘Hrvati i muslimani’. Na slici su se nalazila dva Hrvata koja su silovala muslimanku, dok su njenu glavu gurali u toalet. Bowie je sliku opisao kao ‘izazivačku i razornu’. Prizor je bio tako uznemirujući da je se Muzej odrekao. Bowie je kupio ovo umjetničko djelo od škotskog slikara Petera Howsona za 28.000 dolara”, napisao je Phillips.

Phillips je naveo kako su uz pomoć Bowiejevog izdavača organizovali nekoliko sastanaka sa medijima u hotelu Dorchester te dodao kako je Silajdžić išao od sobe do sobe po deset minuta dajući televizijske intervjue.

“Bob i Susan su organizovali privatnu večeru i Bowie je bio tamo. Muzičar Brian Eno je prisustvovao večeri sa Antheom. Prisutan je bio i Peter Howson kao i nekoliko ličnosti sa britanske rock scene. Konverzacija na večeri se fokusirala na opsadu u Sarajevu. Sarajevo je bilo okruženo, za razliku od onoga što se danas dešava u sirijskom gradu Madaya. Srpska artiljerija je pucala nasumice. Snajperi su zauzimali ciljeve, a stanovnici nisu imali ni hranu ni vodu”, navodi Phillips u svom prisjećanju o Bowieju.

Rekao je kako su razgovarali o utjecaju Towsonove slike. Gosti su bili zgroženi sistematskim korištenjem seksualnog nasilja nad bosanskim muslimankama te su organizovali niz sastanaka kako bi se silovanje uspostavilo kao ratni zločin.

Naveo je i kako je Bowie smatrao da se opsada Sarajeva može prekinuti koncertom i ponudio se da nastupi.

“Put u Sarajevu 1994. je bilo strašno putovanje. Vožnja od Hrvatske preko planine Igman je bila opasna – cesta se raspadala, bilo je blokada i mina. Kao alternativu, UN je obezbijedio let starim avionom Antanov iz Zagreba do Sarajeva. Letovi kompanije sarkastično nazvane “Maybe Airlines” su često bili otkazivani – neki su poletjeli, ali nikad sletjeli”, navodi Phillips.

“Silajdžić je predložio da datum Bowiejevog koncerta bude na proljeće. UN-ov odjel za održavanje mira je predložio da putujemo helikopterom. Zahtijevao sam potvrdu od Bowieja, ali on nije odgovarao. Tek mi je kasnije otkrio da ima fobiju od helikoptera”, piše Phillips.

“Koncert u Sarajevu se nikad nije dogodio. Bosanske srpske snage su intenzivirale napade na sigurne zone UN-a. Pokolj se nastavio tokom narednog ljeta kada je 8.000 muškaraca i dječaka ubijeno u Srebrenici”, prisjetio se.

Rekao je kako je nekoliko godina kasnije otišao u backstage Carnegie Halla gdje je nastupao David Bowie na događaju na kojem se prikupljao novac za Tibet.

Kaže kako su se prisjetili Bosne, raspravljali o Dejtonskom mirovnom sporazumu, a Phillips mu je govorio i o humanitarnoj organizaciji “War Child” koju je osnovao Brian Eno, odnosno muzičkoj školi koja je bila namijenjena za traumatizovanu omladinu u Hrvatskoj.

U svojoj knjizi “A Year”, Eno je napisao: “Slučajno smo došli u kontakt sa jednim čovjekom koji se zove David Phillips iz organizacije ‘Congressional Human Rights Foundation’ i ispostavilo se da je bio od velike pomoći”.

“Bio sam počašćen što sam mogao pomoći. Bowie i Eno su dobri ljudi. Oni su skromne zvijezde koje su pomogle da se mobilizuje muzička industrija u odgovoru na Bosnu i da promovišu mir i ljudska prava u drugim dijelovima svijeta. Svijet poznaje Bowieja kao inovatora u oblastima muzike, mode i drame. David Bowie je također bio i svjetski humanitarac. Bio je jak, ali nenametljiv. Bio je čovjek od principa, ali diskretan. Bowie je davao glas onim bez glasa pomoću više instrumenata koje je imao na raspolaganju kako bi savio luk historije prema pravdi”, ocijenio je Phillips.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.