U Sarajevu je danas započela dvodnevna radionica koja je ozvaničila početak projekta pod nazivom "Protuminsko djelovanje nakon poplava, regionalni odziv u krizi, razvoj tehnologija i izgradnja kapaciteta"

Prema riječima učesnika, jedan od ciljeva projekta je implementirati metode i tehnologije za procjenu razornog utjecaja prirodnih katastrofa (poplava, bujica i klizišta) na minska polja. Pored ostalog, navedeno je kako će projekat ojačati regionalnu saradnju u slučaju prirodnih katastrofa.

Kada je riječ o utjecaju majskih poplava na minska polja, pomoćnik direktora Centra za razminiranje BiH Ahdin Orahovac kazao je kako je utvrđeno nulto stanje na terenu nakon istraživanja stanja. Prema njegovim riječima, projekat regionalne saradnje  protuminskog djelovanja nakon poplava donijet će stvarnu dijagnozu stanja na terenu.

“Projekat će donijeti dijagnozu i preporuku kako da se u budućnosti više ne dešava ono što se možda moglo preduprijediti”, zaključio je Orahovac.

Prema njegovim podacima, nakon majskih poplava u BiH poplavljeno je približno 810 kvadratnih kilometara zemljišta, a 83 kvadratna kilometra su poplavljena minska područja.

“U tim područjima na otprilike tri lokacije – centralna i sjeverna Bosna – nalazi se 43 kvadratna kilometra koja su predmet ovog projekta. Mi ćemo te lokacije pregledati letjelicama i one će biti obrađene ekspertizom saradnika, profesora sa Građevinskog fakulteta i Geodetskog fakulteta iz Zagreba”, kazao je.

Početna faza projekta jeste nadlijetanje pomenutog područja sa dvije letjelice i jednim helikopterom Oružanih snaga.

“Očekujemo da ćemo na taj način prepoznati klizišta, bujice, eroziju gdje je došlo do pomjeranja mina”, kazao je Orahovac.

Prema informacijama civilnih zaštita u BiH, navodi Orahovac, preko 2.000 neeksplodiranih ubojitih sredstava identifikovano je kao pomjereno. 

“Imamo tri vrste problema; to su klizišta, bujice i nanosi. To su stvari koje moramo da analiziramo sa našim ekspertima i vidimo preporuke kako da se to rješava budući da su mine sada na većoj dubini ili su pomjerene”, kazao je Orahovac te dodao kako se timovi sastoje od dobrih i iskusnih deminera, ali da je potrebna i dobra saradnja između BiH, Hrvatske i Srbije.

“Srećom nije bilo žrtava od mina nakon poplava, samo smo imali dvije podvodne eksplozije oko Brčkog. Ovo će biti dobar projekat koji može biti uzor i drugim zemljama budući da smo svjedoci klimatskim promjenama”, zaključio je Orahovac.

Prema riječima  direktora Hrvatskog centra za razminiranje Dražena Jakopeca, projekat će pomoći izgradnju novih standarda.

“Dosadašnja  iskustva zemalja koje su imale sličan problem nisu u sebi akumulirala problem ovakvih elementarnih nepogoda i utjecaja tih nepogoda na minsku situaciju. To je rezultat koji mi želimo postići”, kazao je Jakopec.

Također je dodao kako je Republika Hrvatska u odnosu na BiH u daleko lakšoj situaciji s obzirom na to da nije došlo do klizišta i pomjeranja tla te je tako ovladano minski sumnjivim prostorima.

U projektu učestvuju, osim Centra za uklanjanje mina BiH, Centar za razminiranje Republike Srbije te Hrvatski centar za razminiranje.

Projekat ima za cilj stvaranje jedinstvenog modela za izradu operativnih postupaka na regionalnom nivou u svrhu preventivnog djelovanja u situacijama prirodnih nepogoda u budućnosti.