Nakon osuda javnosti, ali i medija o odluci da se "spoje" Kilinički centar Univerziteta Sarajevo (KCUS) i Opća bolnica, Sebija Izetbegović, dojučerašnja direktorica Opće bolnice, a sada direktorica KCUS otvoreno je govorila za magazin Stav, koji je prenio portal Faktor.ba.

Izetbegović u intervjuu tvrdi da je pacijentima KCUS moguće pružiti bolje usluge nego što je to do sada bio slučaj, ali je i dodala da će biti teško stabilizovati finansijsko stanje ove ustanove.

“Smatram da Univerzitetski klinički centar Sarajevo ima mogućnosti da uloženim sredstvima uradi bolji posao. Mišljenja sam da je, s obzirom na sredstva koja se ulažu u UKCS, moguće pružiti bolju uslugu pacijentima nego što je to sada slučaj. U UKCS ima mnogo prostora za unaprjeđivanje. Moramo uložiti poseban napor da popravimo odnose među uposlenima, odnos uposlenih prema bolesnicima i njihovoj pratnji. Treba poboljšati zdravstvenu njegu, što znači povećati broj medicinskih sestara i tehničara koji borave direktno uz bolesnike”, kazala je Izetbegović Stavu, prenosi Faktor. 

Dodala je da je to postigla radeći kao direktorica Opće bolnice, te da u profesiji kojom se bavi, osim zdravlja pacijenata mora se čuvati i njihovo dostojanstvo.

“Uvest ćemo nulti stepen tolerancije za korupciju. Poznato je da sam ja potpisala otkaz ugovora o radu uposlenici koja je u više navrata uzimala novac od pacijenata”, je njen odgovor kako će za početak stabilizovati finansijsko stanje KCUS-a, čija dugovanja iznose 94.373,419 KM, odnosno to je bio iznos na 31. oktorbar 2015. godine.

Njeno imenovanje osudila je opozicija, koja smatra da je imenovanje supruge člana predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića “definitivna potvrda politike SDA i trenutne vlasti koja u BiH želi uspostaviti bliskoistočni model vladavine desetak porodica nad svim i svačim”.

“Opozicija je pravila sličnu hajku kada sam prije tri godine iz Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo prešla u Opću bolnicu “Prim. dr. Abdulah Nakaš”. Mislim da su uposlenici Opće bolnice, pacijenti koji su kroz nju prošli, kao i članovi njihovih porodica, svjesni da sam u njoj uradila dobar posao i da ta koordinirana hajka nije utemeljena u bilo kakvim pravim razlozima”, tvrdi Izetbegović.

“Brutalnost koju opozicija pokazuje ni sredstva kojima se služe nisu me iznenadili, jer su isto radili i prije tri godine. Smatram da napadi na mene isključivo za pozadinu imaju strah od onoga što ćemo otkriti o dosadašnjem poslovanju rukovodstva UKCS-a, pošto je to rukovodstvo bilo postavljeno od strane spomenute opozicije. Što su njihovi napadi brutalniji, to i mene, a mislim i javnost, učvršćuje u stavu da sam bila u pravu što sam konkurisala. O svemu će se dalje govoriti kada revizorska kuća napravi zvanični izvještaj o finansijskom poslovanju UKCS-a”, dodaje.

“Moji dosadašnji rezultati ciljano se prešućuju u medijima. Iako me atmosfera medijskog linča nije iznenadila, interesantno je da ljudi koji su slali emotivna pisma i pohvale ponovno podliježu predrasudama. Teško se oduprijeti i ne otkriti tu vrstu licemjerstva. Ja to nisam nikada činila, pa neću ni sada. Bavim se svojim poslom, a ne medijskim populizmom. Za mene je važno držati se etičkih principa, struka i odgoj me na to obavezuju. Niske udarce prepuštam onima koji se njima jedino znaju i služiti. Izabrala sam da savjesno radim posao i svima poručujem: Bit će teška borba, ali će sve biti bolje. Moji partneri u borbi za bolje zdravstvo bit će svi čestiti. Naši medicinski radnici svuda u svijetu postižu odlične rezultate. Ako napravimo dobar sistem rada i organizaciju, oni će takve rezultate postizati i ovdje”, pojasnila je.

Obzirom da je i član radne grupe koju je Vlada FBiH imenovala radi izrade studije opravdanosti spajanja Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” i UKCS-a, šta je do sad utvrđeno?

“Radna grupa prezentirala je do sada trenutno stanje u zdravstvu. Vršiteljica dužnosti direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja KS Safeta Borovac 31. decembra 2015. godine konstatirala je da je UKCS imao ukupno 1.952 kreveta, s prosječnom iskorištenošću kapaciteta 66,3%, a Opća bolnica 330 kreveta s prosječnom iskorištenošću 54,29%. Navedeno je značajno ispod procenta od 85%, što diktiraju međunarodni standardi”.

Njene preporuke su: a) racionalizacija bolničkih kapaciteta, b) reorganizacija sistema primarne zdravstvene zaštite, c) preispitivanje opravdanosti postojanja određenih ustanova kao zasebnih pravnih lica u sistemu primarne zdravstvene zaštite i dijelom specijalističko-konsultativne, d) djelatnost ustanova koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika usaglasiti da odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, posljedično čemu bi se definirao i način njihovog finansiranja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.