Institut za historiju je vodeća naučna ustanova u oblasti historiografije u Bosni i Hercegovini, specijalizirana za proučavanje prvenstveno historije BiH od ranog srednjeg vijeka do najnovijih dana.
Osim istraživanja historije naše zemlje, misija Instituta je da svojim projektima postane mjesto razmjene ideja historičara ne samo sa Balkana nego i mjesto susreta i saradnje historičara iz raznih dijelova svijeta.
pročitajte još
O Institutu u Novom danu govorio je Husnija Kamberović, direktor ove institucije.
Institut je nedavno trebao biti deložiran iz zgrade u sarajevskoj Alipašinoj ulici na broju 9, čiji je vlasnik Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Da li je trajno ili privremeno riješen problem smještaja Instituta za historiju Sarajevo?
Privremeno je riješen problem smještaja. Deložacija je odgođena do juna ove godine. Nadam se da ćemo pronaći rješenje. Vlada Kantona Sarajevo na čelu sa premijerom Elmedinom Konakovićem obećala je da će se uključiti u rješavanje ovog pitanja.
Koje je trajno rješenje?
Postoje ideje da se Institut smjesti u Studentski dom Neđariće. Također, postoji i ideja da se adaptira hangar u bivšoj kasarni Maršal Tito. Treća ideja je da se izgradi zgrada Instituta što bi bilo najbolje rješenje, ali smo svjesni da je i najteže za izvesti.
Institut za historiju zapošljava 26 radnika, od koji je 20 naučnih radnika, a među njima je deset doktora nauka. Svi oni bili bi na ulici, Institut bez adrese. Šta bi to značilo za BiH?
To bi bila neka vrsta tragedije. Ne rješavanje problema vodi ka gašenju Instituta. Moramo imati neku zgradu, radni stol za naše doktore. I dalje želimo i tvrdoglavo istrajavamo na tome da imamo prostor gdje bi vršili istraživanja, organizovali skupove…Tragično bi bilo zbog uštede od nekoliko stotina KM da ostanemo bez ovakve institucije.
Institut za historiju u Sarajevu je naučna ustanova koja se bavi naučno-istraživačkim radom iz oblasti historije. Institut je počeo sa radom početkom 1959. godine i djelovao je kao institucija od republičkog značaja, ali se od 1996. finansira na razini Kantona Sarajevo, iako je predmet naučnog istraživanja znatno širi i od okvira države Bosne i Hercegovine. Šta Zašto da zbog uštede od nekoliko stotina KM ostanemo bez svjetske naučne institucije?obuhvataju vaša istraživanja?
Mi smo kao i drugi Instituti u bivšoj SFRJ osnovani da istražimo historijat radničkog pokreta. Ubrzo smo se transformirali. Od historije radničkog pokreta počeli smo se baviti raznim temama, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou. Ovakvi instituti grade identitet neke zemlje i nerazumno bi bilo da se ugasi. Mi smo, bit ću neskroman reći, jedna od najcjenjenijih institucija u jugozapadnoj Evropi.
Institut uspostavlja partnerske odnose sa sličnim institutima u Evropi i svijetu, s ciljem da naučna znanja u svijetu postanu dio naše historijske nauke, ali istodobno je cilj da istraživanja Instituta postanu dostupna svetskoj stručnoj javnosti. Da li je historija BiH zanimljiva istraživačima u svijetu?
Naša historija je zaista zanimljiva za svjetske istraživače. Sjetimo se 2014. kada je bila 100-godišnjica početka Prvog svjetskog rata. Napravili smo jednu od najvećih konferencija u vezi Prvog svjetsko rata na kojoj je bilo više od 100 naučnika. Okupili smo konzorcij instituta iz Mađarske, Slovenije, Austrije…To je pokazatelj koliko smo cijenjena institucija i koliko drugi istraživači se žele baviti našom historijom. Institut je središnja tačka koja omogućava susreta historičara sa Istoka i Zapada.
Kamberović je na kraju svoga gostovanja istakao da istraživanja Institut za historiju nisu nikada imala političku pozadinu te da se ova institucija uvijek držala visokih naučnih kriterija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
