U parlamentarnoj proceduri uskoro će se naći izmjene Izbornog zakona koje se odnose na grad Mostar, rješenje tzv. hrvatskog pitanja i implementaciju presude u predmetu Sejdić i Finci. No za N1 je potvrđeno iz Parlmentarne interresorne grupe koja radi na izmjenama, da kompromisa oko suštinskih pitanja za sada nema.

Nacrt Izbornog zakona mogao bi se naći u parlamentarnoj proceduri najkasnije do kraja februara, ponovio je nakon sjednice Predsjedništva HDZBIH prvi čovjek stranke Dragan Čović. Na čemu temelji svoj optimizam, nije odgovorio.

“Do kraja mjeseca s bar jednom od partnerskih strana moglo bi doći do usuglašenog stava oko pitanja izmjena Izbornoga zakona, što bi uključivalo presudu Europskog suda za ljudska prava je u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci, odluku Ustavnog suda BiH za Mostar i tehnička pitanja. U sljedeća dva ili tri mjeseca, prijedlozi izmjena Izbornog zakona došle bi u Parlament te bi one bile usvojene prije lokalnih izora kako bi oni, kao i svi sljedeći izbori, bili održani po novim izbornim pravilima, a za toje potrebna dvotrećinska podrška na svakim raznama vlasti”, kazao je Čović.

No, bez obzira na Čovićeve najave, kompromisa oko suštinskih izmjena Izbornog zakona nema. A to su prije svega izbor članova Predsjedništva BiH i Grad Mostar.

SDA vidi Mostar ustrojen kroz najmanje dvije opštine, odnosno dvije izborne jedinice. HDZ s druge strane smatra da Mostar treba biti uređen poput ostalih gradova gdje je jedan čovjek jedan glas.

Ili prevedeno, u stavovima dvije stranke ništa se nije promjenilo u odnosu na proteklih osam godina kada je Mostar posljednji put održao općinske izbore. Nejasna su i rješenja koja se odnose na izbor člana Predsjedništva BiH. Dok u HDZ-u šute, u SDA priznaju da se problem hrvatskog člana Predsjedništva mora riješiti. 

“Mi smatramo da Hrvatima kao konstitiutivnom narodu treba omogućiti da utiču na jednog člana Predsjedništva, da ne bi Bošnjaci koji su brojniji uticali presudno na oba člana Predjedništva. Moguće je doći do rješenja grupisanjem općina po određenim kriterijima pri čemu bi jedna grupa općina bila gdje su Hrvati većina, druga grupa općina gdje su Bošnjaci većina, treća grupa gdje su Srbi većina, četvrta grupa općina gdje niko nije većina, ali ima značajan broj jednih i drugih i trećih gdje bi takve općine bile u jednoj i istovremeno u više grupa. Postoje modeli da se princip ravnopravnosti osigura, to je isključivo za potrebe izračunajvanja izabranih članova Predsjedništva, pri čemu Federacija mora biti jedan izborna jedinica”, kaže Halid Genjac, član pregovaračkog tima SDA.

Gotovo svi sudionici Interesorne grupe su nam potvrdili da će se izmjene Izbornog zakona uskoro naći u parlamentarnoj proceduri, ali i da će se one prije svega odnositi na tehnička pitanja poput otvorenih listi, izbornog praga, zastupljenosti žena, biračkih odbora. Spajanja lokalnih i općih izbora neće biti – protiv je HDZ, ali i stranke iz RS.

“O tome je potreban široki politički koncenzus koji ne postoji i gotovo je sigurno da će se lokalni izbori ove godine održati”, kazao je Lazar Prodanović iz SNSD-a.

IZ CIK-a su ranije upozorili kako izmjene Izbornog zakona moraju biti usvojene najkasnije do petog mjeseca, kako bi se lokalni izbori mogli raspisati na vrijeme.

U čevrtak će biti održan još jedan sastanak interresorne grupe na kojem će biti objavljeni konačni stavovi u vezi otvorenih listi i izbornog praga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.