Premda im je, bar za sada, izmakla prilika da budu u državnoj vlasti, poruka SNSD-a je da ionako ne bi pristali na uslove iz Programskih principa potpisanih u nedjelju, jer su, kako oni navode, protiv Republike Srpske. Iz Saveza za promjene, kažu, morat će neke stvari da objasne građanima Republike Srpske.
“Morat će da objasne kako to da su pristali na formiranje ministarstva poljoprivrede i obrazovanja BiH, kako to da su pristali na formiranje Apelacionog suda BiH, kako to da se poziva na rješavanje neperspektivne vojne imovine, a da ih perspektivna uopšte ne interesuje”, kazala je Dušanka Majkić iz SNSD-a.
Stav SNSD-a, čini se, mnogo ne interesuje članove SDA. Oni još čekaju odgovor HDZ-a, uz savjet Draganu Čoviću da se više posveti neodoljivoj ponudi, nego tome ko će imati većinu u Republici Srpskoj.
“Vlast na nivou BiH se formira na osnovu programskih principa i parlamentarne većine, a ne na osnovu toga ko ima većinu u nekom entitetu. To treba respektirati”, rekao je Šefik Džaferović iz SDA.
Politički trojac, SDA – DF – Savez za promjene, HDZ-u su ponudili sva ministarska mjesta predviđena za Hrvate u Federaciji BiH i u Savjetu ministara BiH. Nije li to dovoljno, pita se Dragan Čavić.
“Mislim da nema razloga da HDZ ne prihvati tu ponudu”, smatra Dragan Čavić iz Saveza za promjene.
Demokratska fronta Željka Komšića ima najfleksibilnije rješenje. Što se njih tiče, u vlast na državnom nivou mogu sve parlamentarne stranke.
Za Sifeta Podžića iz Demokratske fronte prihvatljiv je i HDZ i SNSD i misli da bi široka koalicija bila najbolje rješenje.
Na sličnom tragu su i u Američkoj ambasadi. Oduševljeni su programskim ciljevima, koje bi, smatraju, trebalo da potpiše što više stranaka.
Na prvi pogled se čini da je sve već gotovo i da je BiH na pragu da dobije novu izvršnu vlast. Ili je možda ipak bliža istini izjava Dragana Čovića da pravi i tvrdi pregovori tek predstoje.
