Vršilac dužnosti direktora JU Historijski arhiv Sarajevo Sejdalija Gušić upozorio je na "nastavak urušavanja Arhiva Bosne i Hercegovine", navodeći u saopćenju za javnost da kao u mnogim drugim djelatnostima u Bosni i Hercegovini, tako i u arhivskoj, politika i vaninstitucionalni centri moći preuzimaju glavnu riječ.
“Arhiv Bosne i Hercegovine nije atraktivna institucija (ne stvara značajan prihod), pa godinama nije bila interesantna političkim moćnicima i nisu o njoj puno brinuli. Javnost nije ni znala za nju osim istraživača i onih rijetkih koji su zbog ostvarivanja svojih prava dolazili u Arhiv. Tek kad je zgrada Predsjedništva tokom demonstracija u februaru 2014. godine napadnuta i zapaljen jedan od depoa kojom prilikom je uništen dio neprocjenjive kulturne baštine Bosne i Hercegovine, javnost saznaje za Arhiv”, navodi se u saopćenju.
Međutim, dodaje Gušić, političari i vlast ni tada nisu puno pažnje posvećivali Arhivu.
“Više su stranci brinuli o našem blagu i obnovili depo, zahvaljujući prvenstveno angažmanu TIKA-e. E tada su se naši političari angažovali da pokažu da brinu o Arhivu! Samo taj trenutak! A sve ostalo vrijeme Arhiv tavori, vlast nije u stanju ni u vremenu od dvije godine rukovodstvo Arhiva da postavi”, poručuje Gušić.
Navodi kako je Agencija za državnu službu BiH raspisala konkurs za izbor i imenovanje direktora i dva zamjenika direktora Arhiva BiH u martu 2013. godine.
“Procedura je trajala i trajala. Kandidati izabrani na “časnu pionirsku o ispunjavanju uslova” i imenovani aprila 2014. godine. Nezadovoljni stručnjaci, učesnici u konkursu, koji su zadovoljavali sve kriterije, ulagali žalbe, tužbe, a Agencija redovno odbijala prigovore kršeći zakone, a pogotovo Zakon o arhivskoj građi i Arhivu Bosne i Hercegovine. Onda se desi da izabrani kandidat za zamjenika direktora (bošnjačke nacionalnosti) u augustu 2014. godine ode na drugo radno mjesto. Tada Agencija za državnu službu BiH, umjesto odgovarajućeg zamjenskog kandidata sa rezervne liste iz reda bošnjačkog naroda, imenuje takvog kandidata da tim postavljenjem samo još više zapetljaju dešavanja, jer nisu ispoštovali nacionalni paritet”, naglašava Gušić u saopćenju.
Po njegovim navodima, trenutno je direktor Arhiva Dušan Vržina, Srbin, a dva zamjenika Andrej Rodinis i Šimun Novaković, Hrvati. Zakon o arhivskoj građi i Arhivu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH broj 16/01) u članu 39 stav 2 decidno kaže: Rukovodno osoblje Arhiva BiH imat će nacionalni paritet, a sastav zaposlenih nacionalnu izbalansiranost. Isto tako u članu 5 stav 4 važećeg Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Arhiva Bosne i Hercegovine decidno je propisano: Direktor i njegovi zamjenici ne mogu biti iz istog konstituitivnog naroda.
“S obzirom da se zna da je aktuelni direktor, koji je u aprilu 2014. postavljen, već u junu ispunio uslove za penzionisanje, a Agencija prekršila niz zakona imenujući za rukovodećeg državnog službenika osobu koja u mandatu odlazi u penziju, stvari stoje tako da samo na osnovu časne pionirske znamo da Arhiv BiH funkcioniše i postoji. Odgovorna javnost u državi Bosni i Hercegovini bi trebala skrenuti pažnju na spomenute činjenice i pozvati institucije BiH da poštuju zakonitost, znanje, kompetencije i arhivske norme i načela. Mora se shvatiti da politici nije mjesto u stručnim i naučnim ustanovama, one hoće profesionalce i znalce, sa jasnom stručnom vizijom. Da li je to intencija da se sve institucije koje vode brigu o kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine dovedu u situaciju kao sedam sličnih državnih institucija, u situaciju beznađa, bezizlaza i „potpomognutog“ samourušavanja?! Kakvo li će rješenje politika i vlast iz ove arhivske zavrzlame iznaći?!”, navodi se u saopćenju v. d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo Sejdalije Gušića.
