Predstavnici udruženja žrtava iz BiH napisali su protestno pismo koje će uputiti, kako su kazali, svima koje smatraju odgovornim za rad MKSJ-a.

Ogorčeni odlukom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) o puštanju na privremenu slobodu optuženika za ratne zločine na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine Vojislava Šešelja, predstavnici udruženja koja okupljaju preživjele žrtve i porodice žrtava genocida i zločina počinjenih tokom prethodnog rata u BiH napisali su protestno pismo koje će uputiti, kako su kazali, svima koje smatraju odgovornim za rad MKSJ-a.

Predsjednik Udruženja Žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kazao je kako će pismo biti upućeno predsjedniku ICTY-a Theodoru Meronu, generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-moonu i specijalnoj izvjestiteljici o neovisnosti sudija i advokata pri UN-u Gabrieli Knaul.

U pismu se, između ostalog, navodi da su žrtve teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava sa prostora bivše Jugoslavije nezadovoljne radom i postupcima ICTY-a u slučaju Vojislava Šešelja.

Tahirović je kazao kako je predsjednik ICTY-a Theodor Meron svojim dolaskom “uništio sve ono dobro što je Tribunal u prethodnom periodu uradio”.

“Cilj je da upozorimo kako javnost tako i one koji su najodgovorniji kojim putem ide Haški tribunal i da pokušamo na neki način spriječiti ono što se dešava u zadnjih nekoliko godina”, pojasnio je Tahirović.

Predstavnici udruženja žrtava zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine poručili su da su ogorčeni činom puštanja na privremenu slobodu optuženog za ratne zločine Vojislava Šešelja. 

“Strašno smo ogorčeni. Nema pravde, nema pravila, zločinci su na slobodi. Niko se ne brine o žrtvama, svi se brinu o zločincima”, poručila je predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić.

Almir Salihović, predstavnik koalicije Prvi mart, napomenuo je kako Šešelj posljednjom odlukom MKSJ “nije oslobođen krivice za zločine koji su počinjeni nad civilnim stanovništvom, nego je privremeno pušten na slobodu”.

“To govori o karakteru i Suda i pravde koju oni tobože zastupaju i donose u Haagu. Nas u BiH, ljude koji smo preživjeli zločin u Srebrenici i ratna stradanja, ništa ne može iznenaditi”, pojasnio je Salihović.

Poručio je kako predstavnici udruženja koja okupljaju žrtve i porodice žrtava rata traže od Suda u Haagu da u skladu sa odlukom o puštanju na slobodu, “ograniči huškačku retoriku koju Šešelj sprovodi gdje god da se nalazi”.

Ahmed Grahić, predstavnik Saveza bošnjačkih udruženja zarobljenih i nestalih osoba u BiH, izgubio je 12 članova uže porodice u proteklom ratu, a kako je kazao, uspostava Haškog tribunala ulivala im je povjerenje u pravdu.

“Puštanjem Šešelja na ovakav način, nama, porodicama, je uzeto to povjerenje. Ne znamo šta dalje da radimo. U ovom slučaju, nije me strah samo Šešelja. Mi, danas, svi koji živimo u RS-u, živimo u strahu”, kazao je Grahić.

Munevera Avdić, predsjednica Organizacije porodica šehida, zarobljenih i nestalih Kotor-Varoš poručila je da je “na sramotu cijeloj Evropi i svijetu ono što se dešava pred njihovim očima, da se zločinci nagrađuju”.

Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva Fikret Grabovica kazao je da je puštanje Šešelja na slobodu još jedan težak udarac za žrtve te da je “potvrđeno ono što su neki davno kazali, da je Haški sud politički sud”.

Predsjednica udruženja Žena–žrtva rata Bakira Hasečić smatra, kao i sve žene koje su preživjele silovanje tokom rata, da je “ovo ciljano urađeno kako ne bi došlo do pravedne presude”.

Sudsko vijeće MKSJ prije nekoliko dana je donijelo odluku da optuženik za ratne zločine Šešelj bude privremeno pušten na slobodu u Srbiju radi liječenja. Sudsko vijeće MKSJ prošle sedmice je zatražilo od Holandije i Srbije da se izjasne o mogućem privremenom puštanju na slobodu Vojislava Šešelja. Vlada Srbije nakon toga je dostavila Haškom tribunalu uslovne garancije za puštanje Šešelja.

Šešelj se 23. februara 2003. godine dobrovoljno predao Haškom tribunalu pod optužnicom za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini. Od tada se nalazio u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog krivičnog suda u Haagu. Završne riječi na suđenju Šešelju u Haškom tribunalu iznesene su u martu 2012. godine, a presuda do danas nije donesena.