Višnja Marilović je računovođa u Sarajevu. Njen životni tempo je prerastao u aritmiju onog dana kada je njen šef tražio da napravi račun za 160 kreveta. Ništa ne bi bilo čudno da je toliki broj kreveta zaista imao svoju istinsku namjenu.
Višnja Marilović je računovođa u Sarajevu. Njen životni tempo je prerastao u aritmiju onog dana kada je njen šef tražio da napravi račun za 160 kreveta. Ništa ne bi bilo čudno da je toliki broj kreveta zaista imao svoju istinsku namjenu, prenosi ozy.com.
U tom trenutku Marilović je bila prilično sigurna da njen nadređeni javnim sredstvima oprema svoj nedavno kupljeni hotel.
Nakon što je prijavila slučaj mislila je da će taj slučaj za nju završen i da je odradila građansku dužnost. Međutim, stvari su krenulo u suprotnom pravcu. Mjesecima su stizale prijetnje, dobila je otkaz, imala tjelohranitelja, te je morala zabraniti djeci da se igraju sama na ulici.
Tada je prvi put čula za izraz “zviždač”.
“Prije toga nikada nisam znala šta to znači“, rekla je Marilović i kroz smijeh dodala: “Mislila sam da je to neka uvreda.”
Mnoge napredne i bogate države Evrope nemaju zakone koji štite zviždače kao što je Višnja Marilović. Samo jedna zemlja na Starom kontinentu ima takvu legislativu, a nije Francuska, Njemačka, Španija ili Velika Britanija.
Od januara prošle godine, Vlada BiH je donijela Zakon koji štite osobe koje prijave korupciju.
Po ovom zakonu, zviždači imaju pravo iznijeti informacije i pravo da zadrže svoja radna mjesta, te mogućnost dobijanja policijske zaštite ukoliko Sud procijeni da je potrebna i ta mjera.
To je veliki korak naprijed, objašnjava Mark Worth, direktor Međunarodnog projekta zviždača, s obzirom da su osobe koje prijave korupciju godinama bile na sudu bez ikakve podrške.
Biti zviždač u BiH nije šala. Prije tri godine jedna osoba je ubijena kada je aktivirana auto-bomba, zbog toga jer je prijavila ono što “nije smjela”.
Višnja Marilović danas pomaže u BiH, ali i u zemljama regiona, s ciljem dobijanja bolje pravne zaštite za sve zviždače.
Zemlje Balkana poznate su po visokoj stopi korupcije u javnom sektoru. Prema USAID-u, korupcija BiH košta milijardu dolara godišnje, a to je cijena koju zemlja sebi ne može priuštiti. Naša zemlja na putu prema EU na svaki način želi pokazati tranparentnost.
Bosanski zakon je doživio svoj prvi uspjeh. Danko Bogdanović je prijavio korupciju što je dovelo do hapšenja 50 osoba. Ipak, iako zakon garantuje da će osoba zadržati radno mjesto, Bogdanović je suspendovan na dvije godine nakon čega je vraćen na platni spisak.
“Bila je to nemoguća misija, ali smo uspjeli“, ispričala je Marilović koja radi za Centar za odgovornu demokratiju LUNA.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
