Danas Sarajevo obilježava 32. godišnjicu od otvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Na ovim igrama prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta.
U Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika- više od 2.500.
Otvaranje XIV Zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60.000 Sarajlija, na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi preko TV-a. 19. februara na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran je rekao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji. “Doviđenja drago Sarajevo”, bile su riječi Juana Antonia Samarana.
Danas je o Olimpijadi, Eyofu, podršci olimpijskom sportu u BiH i obnovi olimpijskih objekata u Novom danu govorio Marijan Kvesić, predsjednik Olimpijskog komiteta BiH.
O tome da li u BiH još živi olimpijski duh je rekao da je sigurno da živi. “Danas se obilježava 32. godina od održavanja olimpijskih igara i kada se to spomene uvijek se kaže da su to najbolje olimpijske igre do tada. Sjetimo se Jure Franka i osvojene srebrne medalje koja se ucrtala u sjećanje. Kada sve to prođe, sjećanja samo ostaju, ali u ovakvoj situaciji smatram da Sarajevo može sačuvati olimpijski duh koji bi trebao biti putokaz prema zimskom Eyofu 2019“.
Na pitanje zašto Olimpijadu nismo više iskoristili, Kvesić je odgovorio: “Trebali smo više iskoristiti, no mi plaćamo ceh našoj društveno-političkoj realnosti i kada je u pitanju sport. Olimpijske planine žive sa ovom našom svakodnevnicom. Potrebno je obnavljati, obilježavati godišnjicu, organizovati natjecanja u zimskim sportovima“.
O tome kada će se krenuti sa obnavljanjem olimpijskih objekata u BiH je rekao: “Kada smo organizovali olimpijske igre 1984. godine, pred sam start igara iz sunca smo prešli u snijeg. Priroda je nagradila naš trud i organizaciju. No, očigledno je da se ne možemo osloniti na prirodu, nego moramo praviti kvalitetnu infrastrukturu. Nadam se da ćemo organizacijom Eyofa pokrenuti takvu situaciju, odnosno infrastrukturu na Bjelašnici i Jahorini. Također, ukoliko budu nepogodni vremenski uvjeti, potrebno je da vještačkim snijegom osiguramo da na našim zimskim borilištima, stazama, viđamo mlade na skijama, djecu, omladinu, sve ljude kojima je zajedničko zimski sport i uživanje na snijegu“.
O Eyofu je rekao kako smatra da je iscurilo vrijeme kad je u pitanju 2017. godina i to najviše zbog naše društveno-političke realnosti. “Ljudi nisu uspjeli na kvalitetan način da iskoriste vrijeme. Eyof ima pozitivan stav Predsjedništva BiH, pozitivne odluke Vijeća ministara BiH, isto to očekujemo kad je u pitanju RS, Kanton Sarajevo, FBiH”, komentarisao je Kvesić.
U posljednjih pet godina Vijeće ministara je budžetski grant za sport smanjilo za čak tri puta. U 2014. godini izdvojeno je svega 280.000 eura. Na pitanje kako komentariše ovu činjenicu je kazao: “Iznosi pokazuju kakav je stav društva u BiH. 2015. je bila izuzetna sportska godina – naši sportaši ostvarili su izuzetne rezultate – Amel Tuka, kadeti košarkaši, takmičari u judou, rukometaši, nogometaši, a primjećuju se pomaci i u ostalim sportovima. U takvoj situaciji vjerujem da će društvo prepoznati ovakve rezultate i promijeniti stav. Ministarstvo civilnih poslova je u prošloj godini pokrenulo aktivnosti da pokuša to promijeniti”.
Olimpijski muzej čeka na rekonstrukciju i otvaranje je najavljeno do kraja 2017. godine. Za potpuno renoviranje zgrade Olimpijskog muzeja i akademije potrebno je milion KM. Vlast Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo do sada nisu pokazali previše interesa da pomognu u rekonstrukciji zgrade. Na pitanje od koga će pronaći sredstva, Kvesić je odgovorio: “Olimpijski odbor BiH je uspio vlastitim aktivnostima da osigura određena sredstva kad je u pitanju bh. sport. Moramo se tako ponašati i prema Olimpijskom muzeju. Svugdje u svijetu je obaveza tog grada da osigura postojanje olimpijskog muzeja. Kod nas Olimpijski odbor umjesto grada preuzima takve aktivnosti. Očekujemo da ćemo na odluci koja je izuzetno povoljna kad je u pitanju akademija Olimpijski muzej imati kvalitetnu pomoć kada je u pitanju evropska zajednica. 500.000 eura bi bilo dovoljno da radi punim kapacitetom“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
