Nakon nesreće koja se dogodila na Bjelašnici u kojoj je stradao muškarac, a teško povrijeđena žena, u temi jutra u Novom danu govorilo se o sigurnosti na planinama. Gost je bio Pašaga Grbo, predsjednik Kluba spasavalaca 2000.
Grbo je rekao kako zaboravljamo da su promjene na Bjelašnici, Tresakavici, Čvrsnici brze i nagle. “Od pozitivnih temperatura imate mećavu sa negativnim temperaturama. Planine skrivaju mnogo otvorenih jama koje pod uticajem snijega i vjetra se prekrivaju, pa imate kamene amfiteatre koji mogu koristiti samo alpinisti kao trening. Kada je u pitanju planinski turizam, mnogi od nas prave objekte za smještaj, kafiće i svi ubiremo dio prihoda od Bjelašnice, ali niko od tih ljudi ne vodi računa o gostu. Nije cilj na Bjelašnici pružiti doručak, bazen, nego je cilj pružiti sigurnost. Nemamo obilježenih šetnica, staza. Ministarstvo okoliša i turizma Federacije je prije pet godina odobrilo sredstva Klubu spasavalaca. Napravili smo table sa nosačima obavještenja, upozorenja i iziričite zabrane. To je sve završilo u bazi Olimpijskog centra nakon što smo ih predali i nikad niko nije pokušao to postaviti. Mi nemamo mreže, a tražimo da budemo evropski sportski zimski centar. Svi koji ubiru prihode moraju izdvojiti za sigurnost posjetilaca“.
VEZANE VIJESTI
Grbo je rekao i kako su zadnju vježbu spašavanja sa žičara imali na Kupresu. “ZOI nije dozvolio da vježbu uradimo na njihovim žičarama jer nisu mogli upaliti žičaru“, rekao je.
“U posljednje vrijeme nam se dešava da imamo ljude koji imaju potrebu za adrenalinom i koju jako skupo plaćaju. Nama je postalo uobičajeno da ginu ljudi na drumu. Kada se desi nesreća na planini, angažuje se puno stručnih ljudi i želim da čestitam stanicama GSS na uloženom trudu kada je bilo u pitanju potraga za nestalim planinarom na Vran planini. Pratio sam sve nedaće, ali isto tako dužan sam da se izivinim hercegovačkoj GSS i stanicama GSS koje su bile na Vranu i moram reći da su naši momci bili spremni da idu, no mi nismo imali sredstava za gorivo“, izjavio je Grbo.
O tome da li je zadovoljan procedurom od trenutka kada se evidentira da je neko unesrećen na planini, odnosno da li je sistem brz je komentarisao: “U amaterskom dijelu jest. Svi planinarski domovi i obavještajne tačke u jako mnogo sela, odnosno podplaninskih naselja, imaju obavještajne tačke koji znaju kad i koga obavijestiti. No, mi smo uvijek zatečeni kada se nešto desi – u januaru nas iznenade niske teme, u augustu požari. Uvijek smo zatečeni, a onog preventivnog djelevanja je vrlo malo. Sve se svodi na obuku spašavanja“.
Rekao je i kako briga mora biti kompletne zajednice jer je turizam privredna grana. “Kod nas je planinski turizam bitan – skijališta zimi, ljeti kanjoning i mountain bike, no mi nemamo strategiju razvoja planinskog turizma“, dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
