Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na jučerašnjoj konferenciji za novinare iznio je pred javnost detalje usvojenog mehanizma koordinacije.

Ovaj mehanizam Vijeće ministara BiH je usvojilo 26. januara, ali javnost o tome nije bila obaviještena.

Usvajanje mehanizma koordinacije bio je jedan od dva glavna uslova da bi aplikacija BiH za članstvo u EU bila kredibilna. O mehanizmu koordinacije razgovarali smo sa Lejlom Mesihović, direktoricom Vanjskopolitičke inicijative BiH.

Vijeće ministara i predsjedavajući VM jučer su bili izloženi komentarima da je pomenuti mehanizam koordinacije usvojen u tajnosti, iako je Denis Zvizdić rekao da je tekst mehanizma dostavljen vladama entiteta na upoznavanje prije desetak dana.

“Podsjetila bih da je ovo rezultat političkih pregovora. Neki od njih su rekli da traju od jula prošle godine što znači da za njih nije novina. Pitanje je koji su nivoi vlasti bili upoznati s donošenjem te odluke. To nosi pitanja koliko su određeni novi spremni za zadatke koje im zadaje mehanizam koordinacije“, rekla je Mesihović.

Odluka o usvajanju objavljena je u Službenom listu BiH.

“Mehanizam koordinacije bi trebao osigurati jedan dobar sistem efikasan komuniciranja s Briselom jednim glasom. Primarni zadatak je osiguravanje komkunikacije vezano za teme evropske integracije, dolazak do jednog rješenja po pitanju i jednog stava prema Briselu“, kazala je direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH.

Postoje informacije da sve zemlje EU ne podržavaju predavanje aplikacije BiH za EU. Šta ako ne bude podrške svih članica EU?

“To nije nikakva drama, jer se to desilo s Albanijom. Ne trebamo biti negativni već proaktivni i da činimo sve da dobijemo kandidatski status, kako se najavljuje, sredinom iduće godine“, smatra gošća jutarnjeg programa N1 televizije.

Lejla Mesihović je rekla kako je BiH prije nekoliko godina dobila probni zadatak da ispuni dvije grupe pitanja, a to su javne nabavke i oblast okoliša. “Oblast okoliša je jako bitna oblast i tu zajedničke nadležnosti ne smiju biti dijeljene na entitetske nadležnosti već treba zajednički raditi na njima.“

Ona je istakla da građani BiH koji su poreski obveznici bi trebali znati da je mehanizam koordinacije jedan zahtjev koji je ispunjen i on je tu.

“Civilno društvo i građani bi se trebali uključiti u stepen efikasnosti koji će polučiti mehanizam koordinacije. Sve je uredu dok nešto funkcioniše jer mi to plaćamo kao poreski obveznici, međutim kada nešto ne funkcioniše a građani i dalje plaćaju to nije uredu i svi trebamo biti pomalo zabrinuti“, kazala je Mesihović.

Obično za mehanizme koji se tek uvode postoji neki rok.

“U ovom slučaju tog roka nema. Za nadati se ukoliko ne funkcioniše da se mijenja. Donošenje odluka se predviđa koncenzusom, a to je kod nas potencijal za blokadu. Ako neko iz velikog foruma ne da svoj glas tu se odluka ne može donijeti. To će zahtjevati izmjenu političke kulture. Ukoliko dođe do bitnih radikalnih izmjena političke kulture i interakcije mehanizam koordinacije bi mogao biti izvodljiv, ali ostaje da se vidi“, smatra Mesihović.

Na pitanje šta bi mogao predstavljati problem, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH je kazala da se svi nivoi vlasti trebaju dokazati.

U tekstu mehanizma koordinacije govori se o vertikalnoj koordinaciji.

“Tu je očito bio naglasak jer vertikalna koordinacije podrazumijeva podjelu nadležnosti koji je bio najveći kamen spoticanja na bh. političkoj sceni“, rekla je Mesihović.

Mehanizam koordinacije bi trebao pomoći da se odredi administrativna procedura koja govori šta se dešava nakon što Evropska komisija putem Misije BiH pri EU u Briselu proslijedi set pitanja BiH.

Drugi uslov za kredibilnu aplikaciju je adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju o čemu se vode pregovori sa EU. Vijeće ministara BiH je usvojilo pregovaračku poziciju naše zemlje što se ovog pitanja tiče. Nastavak pregovora zakazan je za 16. februar.

Mesihović je dala svoj sud i o trenutnoj, realnoj, poziciji BiH na putu prema članstvu u EU.

“Ako uzmemo region, sjećam se perioda kada smo radili studiju izvodljivosti koja treba reći da li se BiH trebaju dati pregovori za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Tada su se vlasti brzo dogovorile kako ispuniti upitnik i dobila se pozitivna ocjena. U tom trenutku smo bili ispred Srbije, prije deset godina. Tada su i kolege iz Crne Gore su dolazili da uče o biometrijskom sistemu. Prema tome mogu reći da mi nismo nikakvi levati i samo nam treba što manje političkih trvenja i prava odlučnost“, odgovorila je ona i dodala da smo trenutno malo ispred Kosova.

“Kada krenu imenovanja vidjet ćemo koliko je sve ovo izvodljivo. Roka nema, ali bilo bi dobro da ima. Postoje indikatori pomoću kojih ćemo vidjeti kako sve funkcioniše. Ali, Brisel nas gleda, zemlje članice nas gledaju i odluke nije dovoljno usvojiti već i provoditi. Ako imamo standard kojeg treba provesti u cijeloj BiH, problem će biti ako ga samo jedan kanton ne želi sprovesti“, zaključila je Mesihović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.