U Banjoj Luci je održana javna debata o provođenju zakona o slobodi pristupa informacijama u zemljama regije.
Iako zvuči potpuno apsurdno, otkako je Republika Hrvatska postala članica Europske unije, kada je u pitanju obznanjivanje javnih informacija situacija se znatno pogoršala, izjavio je Zorislav Antunović Petrović, predstavnik Centra za razvoj lokalne demokracije udruga EKO Kvarner iz Zagreba.
Na javnoj debati „Mediji i evropski standardi“, koja je u organizaciji njemačke fondacije “Friedrich Ebert Stiftung”, Transarency International BiH i Udruženja/udruge BiH novinari danas održana u Banjoj Luci, Antunović Petrović kazao je da iako Hrvatska 11 godina ima Zakon o slobodi pristupa informacijama, a sada i povjerenika za informacije, i dalje je veoma otežan dotok informacija javnosti.
“Imamo povjerenicu za informisanje koja nema elementarnih uvjeta za rad i situaciju u kojoj je Vlada tuži zbog donošenja odluka. To je dokaz da samo postojanje zakona nije uvijek i garant da će isti biti u potpunosti provodivi“, naveo je Antunović Petrović.
Istakao je da je Zakon o pristupu informacija pokazao da je dobar alat u rukama javnosti, prije svega, medija.
Kada je u pitanju Srbija, Rodoljub Šabić, povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnostima Republike Srbije, naveo je da se u posljednoj deceniji, koliko je u njegovoj državi na snazi Zakon o pristupu informacijama, viđenje vlasti prema javnosti znatno promijenilo. Istakao je da je suština ovakvih zakona da informacije javnih institucija budu svakome dostupne, te da je danas posebna obaveza institucija da na svojim službenim stranicama objave što više informacija koje su u interesu javnosti, a posebno se odnose na trošenje javnih sredstava.
Prema Šabićevim riječima, kada su u pitanju svi zakon, a posebno onaj o slobodi pristupa informacijama, najpogubnije je tumačenje „da država ima dobre zakone, ali da su problemi u njihovoj provedbi“.
“Zakon koji se ne provodi nije zakon. Isto tako, nedostatak političke volje je neprihvatljivo tumačenje, jer politička volja je potreba da se zakon donese, a onda samo ostaje obaveza da se provodi“, povukao je Šabić.
Ivana Korajlić, predstavnica Transparency International BiH, kazala je da iako je BiH prije Srbije i Hrvatske donijela zakone o slobodi pristupa informacijama, prošlo je niz godina dok institucije nisu ustrojile službe za odnose s javnošću, što je i usporavalo njihovu primjenu.
Prema njenim riječima, do informacija od interesa za javnost u BiH se i dalje sporo i teško dolazi. Navela je da je na osnovu istraživanja koje je proveo TI BIH od 700 zahtjeva koje su podnijeli institucijama BiH i njenih entiteta na više od 50 posto nikada nisu dobili odgovor.
Pristup informacijama u BiH, zaključila je Korajlić, dodatno je otežala svojim uredbama Agencija za zaštitu ličnih podataka, koja je tako javnosti ograničila pristup čitavom nizu podataka posebno o imovini i primanjima javnih zvaničnika koji i te kako mogu da oslikaju njihovo djelovanje.
