Dvadeset godina od Dejtona, predajemo aplikaciju za EU, a najviše bure, u proteklih nekoliko dana, izazvao je usvojeni mehanizam koordinacije, najsporniji dokument od Dejtona. Kako će u praksi Bosna i Hercegovina, komunicirati s Briselom, jednim glasom?
Koordinacija procesa evropskih integracija podrazumijeva osiguranje usklađenosti i zastupljenosti u radu institucija svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini u vezi sa izvršenjem ugovornih obveza iz Sporazoma o stabilizaciji i pridruživanju.
Dokument koji je Savjet ministara usvojio 26.1.podrazumijeva niz novih tijela.
Najveći i najznačajniji u hijerarhiji je Kolegij za evropske integracije, čine ga predsjedavajući Savjeta ministara BiH, predsjednici vlada entiteta, zamjenici predsjedavajućeg Savjetta ministara, predsjednici vlada kantona i gradonačelnik Brčko Distrikta BiH. Odluke Kolegija za evropske integracije donose se konsenzusom prisutnih članova Kolegija.
Ispod kolegija su
– Ministarske konferencije,
– Komisija za evropske integacije
– Potkomisije za EU integracije,
– Radne grupe za iste.
U svakom tijelu odlučuje se jednoglasno, dakle i kantonima, i entietaima dato je pravo veta.
Ukoliko dakle i najmanji kanton u FBIH-Bosansko podrinjski želi u nekom od navedenih tijela blokirati neku odluku, on to može uraditi. Isto je i sa entitetima, i sa državom.
Tada se konsenzus prebacuje na viši nivo.
NO postavlja se pitanje šta ako nema dogovora u najvećem tijelu koje istupa ka Briselu, Kolegiju za evropske integracije?
U njemu kako sada stvari stoje sjediće, Denis Zvizdić, Željka Cvijanović, Fadil Novalić, Vjekoslav Bevanda, Mirko Šarović, Anto Domić, te 10 kantonalnih premijera. Vlada RS, iskazala je oštro protivljenje mehanizmu, u više saopštenja, zbog tajnog načina donošenja. Nisu ipak, ukazali na konkretan član sa kojim se ne slažu.
Usvojeni dokument gotovo je identičan onome iz avgusta 2015. koji su u Banjaluci razmatrali Cvijenaovićeva, Zvizdić i Novalić. A velika poklapanja ima i sa tekstom koji je 2013. godine usvojila NSRS.
Zagovornci centraliazacije drave razočarani su, jer su svi dobili mogućnost blokade. Ostaje nejasno, šta kada se članovi Kolegija ne usaglase, a oni su na vrhu piramide nadležnosti.
Mnogi zbog toga smatraju da će praksa pokazati da li je usvojeni mehanizam – mehanizam konsenzusa i jednakopravnosti ili je ovaj dokument ostavio zemlju u luđačkoj košulji borbe za prevlast, omogućene pravom veta svima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
