Ko sve u BiH ima pristup tajnim podacima i prolaze li te osobe sigurnosne provjere? Stručnjaci upozoravaju – dijapazon ljudi koji mogu raspolagati tajnama najvišeg ranga u državi je nedopustiv.

Osam dana od potvrđivanja optužnice protiv delegata Fahrudina Radončića nadležni su čekali da upute pismo nadležnima kako bi saznali ko je nadležan za uskraćivenje pristupa tajnim podacima Radončiću.

Za to vrijeme bez tog pristupa privremeno je ostao njegov stranački kolega, suspendovani sekretar Ministarstva bezbjednosti BiH optužen u istom krivičnom predmetu.

“Mi smo kao Kolegij jučer, dakle gospodin Ognjen Tadić je jučer u ime Kolegija uputio jedno pismo u kojem ćemo nadamo se vrlo brzo dobiti povratni odgovor“, rekao je Sakib Softić, delegat u Domu naroda PS BiH.

“Ja mislim da je tačna tvrdnja da je svaki saziv Predsjedništva BiH imao jednu osobu koja je bila pod nekog optužnicom – krećemo od vrha. U Parlamentu je uvijek 10 posto onih koji su po nekim osnovama pod nekim procesima. Smiješno je da neko čeka da se Kolegij informiše da je protiv nekog podignuta optužnica, čemu onda mediji služe. Ispada da sve što se govori za gospodina Radončića u medijskom prostoru je laž jer se čeka papir“, kazao je Goran Kovačević sa Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu.

42 člana Predstavničkog doma i 15 delegata Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine po automatizmu Zakona imaju pristup tajnim podacima svih stepena. I ne samo ovih 57 izabranih poslanika i delegata.

Pravo da pristupe informacijama – interno, povjerljivo, tajno i vrlo tajno imaju i članovi državnog Predjedništva, predsjednik i potpredsjednici oba entiteta, sudije Suda BiH, Ustavnog i svih sudova u zemlji, državni tužilac, tužioci na svim nivoima, kao i pravobranioci. I to svi – bez bezbjednosnih provjera.

“Ja nemam nikakav problem s tim da i poslanici prolaze sigurnosne provjere kao i ministri, ali ako bi nadograđivali te zakone ja mislim da bi ljudi na najvišim funkcijama u institucijama vlasti trebali prolaziti i zdravstvene provjere koje ne prolaze u odnosu recimo na državne službenike“, kazao je Saša Magazinović, poslanik u Parlamentu BiH.

“Mislim da treba sva ta pitanja jednako tretirati u smislu da se stavi Zakon o tajnim podacima na dnevni red i da se zauzme jedinstven stav”, smatra Sredoje Nović, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.

Parlamentarci od izmjena ne bježe, barem tako tvrde, no tvrde i to da je u praksi pristup tajnim podacima koji imaju gotovo pa slučajan jer to čine znatno rjeđe od kolega iz izvršne vlasti.

“Što se tiče zakona samog nije on liberalan – on je kriminalan. Zašto? Prvo po parlamentima sjedi dosta ljudi koji su niskoobrazovani, protiv kojih se vode ili su se vodili ili će se voditi razni sudski procesi i sada da ti ljudi imaju pristup informacijama koje su od velike važnosti za državu za agenciju koja vodi postupak protiv njih je nedopustivo“, kazao je Goran Kovačević sa Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu.

Garancija da poslanik ili delegat ne prekrši Zakon i ne oda neku važnu tajnu države je izjava o čuvanju tajnih podataka koju potpisuje početkom mandata i praktično njegova dobra volja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.