Sanin Musa: Kako smo zatvorili prvi paradžemat u BiH

Vijesti 29. feb 201621:05 > 21:07
N1

Profesor islamskih nauka, muderis Sanin Musa, bio je gost večerašnje emisije Pressing na N1. Kako je kazao, bio je jedan od organizatora prvog paradžemata u Bosni i Hercegovini, ali i njegovog zatvaranja i okretanja Islamskoj zajednici.

Sutra ističe rok koji je Islamska zajednica u BiH dala paradžematima da se inkorporiraju u zvanične institucije. Međutim, kako sada stavri stoje, to se neće desiti i ovaj proces će ići teško.

“Vjerujem u pozitivan ishod svega. Vjerujem da će velika većina tzv. paradžemata shvatiti potrebu jedinstva Bošnjaka i muslimana na ovim prostorima, poslušati poziv i integrisati se u sistem IZ. Postavlja se pitanje šta ta integracija nudi i kako će onda izgledati”, pita se Musa.

Od sutra paradžemati prestaju biti briga Islamske zajednice a postaju briga države. Da li represivne mjere mogu donijeti neželjeni efekt?

“Nadam se da sila neće biti jezik kojim će se ovdje govoriti. Sila nigdje nije dala ekstra rezultate i mislim da ona neće biti upotrijebljena ovdje. Nadam se da to toga neće doći jer to nije način, metoda ni sredstvo”, dodao je on.

“Mi smo 1996. godine imali prvi paradžemat na Građevinskom fakultetu. Tu sam održavo svoje prve hutbe. Međutim, kako smo mi zatvorili taj paradžemat? Ne na inicijativu Islamske zajednice ili policije, već smo došli na jednog duhovnog saznanja gdje smo shvatili da te hudbe i sve što radimo neće biti kabul kod Allaha. Kazali smo: to ćemo zatvoriti i vraćamo se u džamije. To je bilo 1996. godine. Apsolutno sam sada onaj koji poziva tzv. paradžemate i njihove predstavnike da shvate potrebu jedinstva IZ odnosno muslimana na ovim prostorima”, kazao je Musa. 

Da li su današnji paradžemati uzrok razdora?

“Očigledno da jesu. Očigledno da se u tim džematima promovira određena ideologija, ideologija tekfira koja muslimane predstavlja nevjernicima zbog banalnih stvari. Ako se u tim džamijama promovira tekfiriizam, a to je opet podloga za nastanak ISIL-a, apsolutno sam za zatvaranje tih džemata i pozivanje tih ljudi da se vrate okvirima Kur'ana. IZ je naš cilj, ali šta onda nudi? Na koji će način integrisati te ljude? Nama 1996. i 1997. godine, mladićima zagrijanim za vjeru, takva prezentacija islama i fenomen je izvanredno odgovarao i ja sam ga prihvatio. Bio sam izvanredno tijesto u rukama pekara, ali mi je Gospodar moj kasnije dao zanje i mudrost”, kazao je Musa.

“Zatvaranjem paradžemata a nbez ponude alternative tim ljudima nećemo riješiti problem. Ja sam bio u Aktivnoj islamskoj omladini koja je okupljala tzv. selefijski pokret. Tada smo bili nazivani vehabijama i  tako dalje. Ona je bila parastruktura koja je željela raditi za islam, ali jednoj svojoj interpretaciji islama za razliku od onog što je Islamska zajednica promovirala. Nisu to bile ekstra velike razliker. Kada sam vidio da se sve to 2000. i 2001. godine pretavra u drugu islamsku zajdnicu, rekao sam izivine, ali ona koja je tu od 1882. godine mi je preča. Tada sam iskreno krenuo da uđem u Islamsku zajednicu i da nasatvim svoj rad i djelovanje na Allahovom putu, da ispoljavam sve ono što mi je moj Gospodar spustio na mene. Moram kazati da su mi vrata bila zatvorena te 2000. i 2001. godine”, kazao je Musa.

Kaže da izraz “vehabija” nije volio.

“Nisam volio da upotrebljavam taj izraz, nisam volio da me tako nazivaju. Poštujem svakog muslimana i osobu koja kaže da ne voli taj izraz. Ako vehabizmom smatra duga brada, kratke pantalone i različito obavljanje namaza u odnosu na većinu muslimana na ovim prostorima, bio sam vehabija. Ako pogledamo danas, šta zagovaramo, kojim putem idemo, šta želimo, pozivamo IZ i hvalimo je, pozivamo na pokornost poglavaru IZ, ne možemo govoriti o vehabizmu. Ako će mi radikali zamjeriti, neće to biti prvu put niti posljednji. Radi se o tome što mi zamjere iz Islamske zajednice. Nadam se da će ova emisija otvoriti neka nova vrata. Allah prima pokajanje, neki ljudi i strukture ga ne primaju”, dodao je Musa.

“Mislim da su informacije svuda oko nas. Njih nije moguće kontrolisati. Mi imamo masu mladih ljudi koji tragaju za vjerom. Mladost voli jedan oblik ispovijedanja islama. Moramo kazati da je omladina nosilac ovoga o čemu pričamo, paradžemata i samoubilačkih napada”, dodao je Musa.

“Muslimani između s jedne i druge strane su veoma blizu. Trebaju nam mostovi koji će spajati te ljude. Treba nam dijalog da vidimo ta je to sitno”, kazao je Musa.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.