"Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovin, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive", glasilo je referendumsko pitanje 29. februara 1992. godine.
Približno 64 posto biračkog tijela izašlo je na referendum, a od toga 99,7 posto glasalo je za nezavisnost BiH.
O ovim događajima, i dešavanjima koja su prethodila razgovarali smo sa Rusmirom Mahmutčehajićem, potpredsjednikom Vlade BiH u periodu 1991/1992.
“Važno je sve te pojave vidjeti u širem okviru. Jugoslavija je propala, a BiH kao spojno područje u svakom pogledu, na ovom prostoru u raspadu Jugoslavije nije mogla vidjeti svoj interes. Okolnosti su nametnute iz vana, i to je zaključak svih bitnih sudionika međunarodnog poretka”, kazao je Mahmutčehajić u uvodu.
“Kao što znate, BiH je kroz čitavo 20. stoljeće osporavana kao cjelovitost kultura, naroda…u tom raspadu pred BiH je stavljeno pitanje izbora”, dodaje.
Pred građane je tada, priča Rusmir Mahmutčehajić, stavljeno pitanje “jeste li za nezavisnost”, te alternative nije bilo.
Kazao je da je BiH u vrijeme nastajanja nacija na Balkanu, u 18. i 19. stoljeću bila ključno pitanje osporavanja, te su ideje o drugim velikim državama zbog BiH bile nemoguće.
Smatra, da je referendum bio jedini način da se testira volja ljudi.
“Izglasano je to da se vrati suverenitet BiH i gradi bolja budućnost. Ideja je imala svoje neprijatelje, nažalost – na štetu svih ljudi u BiH, a najveću štetu je napravila onima koji osporavaju BIH”.
Šta će se desiti poslije referenduma, Mahmutčehaić kaže das e to moglo predvidjeti.
“Prije referenduma, Sarajevo je bilo opkoljeno, organizovana je blokada. Ko je organizator? JNA i ostale službe bivše Jugoslavije u rasadu temeljito su bile u funkciji velikosrpskog projekta”.
“Jasno je bilo i promatračima da je Jugoslavija propala i da su njene krhotine u rukama Miloševića. Nažalost od BiH je traženo da se potčine tome. Prema tome, moglo se prognozirati – ali šta je bio izbor? Bh. građani nisu bili u situaciji da vode rat, mogli su se predati ili braniti se”, pojašnjava.
Što se tiče glasanja na referendumu istakao je da nije uredu podjela i kategorizacija stanovinštva na muslimane, Srbe i Hrvate tada.
“Te kategodije nema, iako se afirmira. Na referendumu su se izjašnjavali građani. Znam mnogo pravoslavaca, katolika, Srba, Hrvata koji su glasali kao moji prijatelji i ja, moja porodica. Nastojanja da se ljudi svedu na zatvorene getoe je nečasno i to je dio strategije”, kritičan je Mahmutčehajić.
“Šta sam ja po opredjeljenju, to nije relevantno. Potpuno je svejedno ko su ljudi po opredjeljenju. Nemojte to danas raditi. Veliki broj ljudi je bez obzira na to sve branio domovinu, svoju zemlju. Ti ljudi postoje i danas – i zašto bismo ih razvrstavali”, kazao je potpredsjednik Vlade Bi u periodu 1991. i 1992. godine.
“Riječ je o 64 posto građana koji su izašli na referendum. Borili su se protiv svih pripadanja i nepripadanja. Treba se osloboditi konstrukcija koje su nametnute BiH. Složeno društvo treba naći svoj put ka budućnosti”, kazao je.
Mahmutčehajić smatra da su neke razvijenije zemlje u Evropi i svijetu složenije od BiH pa uspjevaju uskladiti procese.
Jasno je kazao da ne treba prihvatati retoriku ljudi koji osporavaju domovinu, nudeći oblike koji pripadaju najgorim u historiji našeg društva.
“Zašto pristajati na primitivne priče ljudi bez moralne odgovornosti, znanja, kukavice u odnosu na viteški poduhvat gradnje BiH”, ističe.
“Referendum je bio glas ljudi, koji su u nametnutim okolnostima kazali ‘ovo je naša zemlja’. Nismo nacionalna država, nego pluralno društvo sa pravima svih. Naša razlika mora biti prednost, jer ta prednost je budućnost svijeta”.
Kazao je i to da nekim razvijenijim zemljama u svijetu nametnete retoriku BiH, bili bi u gorem položaju nego mi sada.
Ističe da je 1. mart kao Dan nezavisnosti važan, i da neprijatelji BiH neće nestati. Njih će kako kaže biti za pet, deset, 50 i 100 godina, jer danas sve države imaju neprijatelje.
“BiH ima složene neprijatelje, a ideja je graditi prijateljstvo. Ljudi kojima je ovo političko naslijeđe, u smislu velike ideje bh. pluralnosti kao velikog pologa za budućnost su sretni što je to to tako”, izjavio je Mahmutčehajić.
S druge strane, nesretni su i žalosni jer nema više svijesti o tome, što ta ideja nema snažan i uvjerljiv glas. U toj ideji, nemate neku drugu ponudu, dodaje.
Za kraj, Rusmir Mahmutčehajić je u programu N1 poručio: “Okrutna etnonacionalistička, religijsko nacionalistička, fašistička podjela ne vodi ni u kakvu budućnost i nikada nije dala rezultate. Snaga BiH je u velikoj ideji pluralnosti društva”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
